don Josip Periš

Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić primio je u srijedu 8. srpnja u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu šest vjeronaučnih ekipa koje su na Nadbiskupijskoj vjeronaučnoj olimpijadi, održanoj 2. ožujka u Osnovnoj školi Ivana Lovrića u Sinju na temu „Sveti Vinko Paulski – apostol milosrdne ljubavi. Vinkovska karizma u Hrvatskoj“, postigle najbolje rezultate osvojivši prva tri mjesta u kategorijama osnovnih i srednjih škola. Učenike su pratili njihovi mentori i ravnatelji škola, a susretu su nazočile i viša savjetnica za vjeronauk Sabina Marunčić te predsjednice Nadbiskupijskih povjerenstava za osnovnu i srednju školu Katica Radačić i Nada Barać.

Među osnovnoškolskim ekipama na primanju su bile ekipe Osnovne škole „Tin Ujević“ iz Krivodola s mentoricom Slavom Ćelić, Osnovne škole „Skalice“ s mentoricom s. Lidijom Čotić i Osnovne škole „Zmijavci“ s mentoricom Andrijanom Bagarić.

U kategoriji srednjih škola na primanju su nazočile ekipe iz III. gimnazije – Split s mentoricom Anom Gelo, Gimnazije dr. Mate Ujevića iz Imotskog s mentorom Josipom Domazetom i Nadbiskupijske klasične gimnazije „Don Frane Bulić“ iz Splita s mentoricom s. Stelom Mijić.

Predstojnik nadbiskupijskog Katehetskog ureda don Josip Periš u uvodnim riječima predstavio je nadbiskupu Barišiću pobjedničke ekipe s njihovim mentorima i ravnateljima škola, istaknuvši „da su se ove godine sve naše ekipe plasirale na državno natjecanje koje nije održano zbog koronavirusa“. Zahvalivši nadbiskupu na primanju te svim sudionicima natjecanja na uloženom trudu i učenju, don Josip je izrazio nadu „da će po primjeru sv. Vinka u životima naših vjeroučenika trajno živjeti vrijednosti konkretne dobrote, pomoći i milosrđa prema bližnjemu“.

Pozdravljajući članove pobjedničkih ekipa nadbiskup Barišić čestitao je učenicima, njihovim mentorima te ravnateljima na ovogodišnjim rezultatima. „Svake godine vjeronaučne ekipe naše Nadbiskupije ostvaruju odlične rezultate na što sam ponosan. Znam da u današnjem svijetu nije lako pronaći vrijeme za izvannastavne aktivnosti. No, vi ste ipak pronašli vrijeme koje ste posvetili sv. Vinku i njegovoj karizmi u Hrvatskoj. Nadam se da ćete tu karizmu trajno ugrađivati u svoj osobni život, kako biste i dalje ostali ponos naše Nadbiskupije i Domovine“, kazao je.

Nadbiskup je svim učenicima, kao i njihovim mentorima i ravnateljima, poklonio knjigu autora Tomislava Krušlina i Sabine Marunčić pod nazivom „Svjedoci Radosne vijesti u hrvatskom narodu“, dječju Bibliju te krunicu i medaljicu s nadbiskupovim grbom.

Uime svih nazočnih, mons. Barišiću je na lijepom primanju te poticajnim riječima zahvalio ravnatelj Osnovne škole Ivana Lovrića prof. Vranko Perković, izrazivši zadovoljstvo „što je ‘njegova’ škola bila domaćin ovogodišnje vjeronaučne olimpijade“.

U nastavku susreta nadbiskup je sve nazočne upoznao s nadbiskupskom kućom i biskupijskim uredima koji u njoj djeluju. Posebno ih je upoznao sa simbolikom središnje dvorane sv. Ivana Pavla II. u kojoj je priređeno primanje, a u kojoj je taj svetac boravio za vrijeme posjeta Splitu i Solinu 1998. godine. Dvoranu krasi i reljef s likom sv. Ivana Pavla II., rad akademskog kipara Kuzme Kovačića.

Susret je završio u srdačnoj atmosferi zajedničkim fotografiranjem i domjenkom u vrtu nadbiskupske palače. (S.B.)

U organizaciji Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije i splitske podružnice Agencije za odgoj za obrazovanje, u subotu, 7. ožujka 2020. održan je drugi ovogodišnji nadbiskupijski stručni skup za vjeroučitelje u osnovnim i srednjim školama. U dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu okupilo se oko 250 vjeroučitelja iz Splitsko-makarske nadbiskupije i Hvarske biskupije kako bi kroz tematsko predavanje i dva koreferata sudjelovali u stručnom usavršavanju na temu: Isusove prispodobe kao model poučavanja.

Nakon zajedničke molitve koje su predvodile Vesna Barać i Ana Katić, vjeroučiteljice u Osnovnoj školi Petra Berislavića u Trogiru, u rad stručnog skupa sudionike je uveo don Josip Periš, predstojnik Katehetskog ureda. Podsjećajući kako su Isusove prispodobe čest sadržaj školskog vjeronauka, predstojnik je naglasio kako iste od nas zahtijevaju osobnu odluku i opredjeljenje na razumskoj, voljnoj i afektivnoj razini, a njihova aktualnost reflektira vjerničko iskustvo te vjeroučiteljima mogu biti dobar model poučavanja, a učenicima put k vjeri.

Riječima pozdrava i podrške vjeroučiteljima obratio se i splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić, posebno istaknuvši potrebu pronalaska novog načina razumijevanja biblijskog govora u kontekstu suvremene kulture. Ta se nova hermeneutika, prema nadbiskupovim riječima, ipak ne smije udaljiti od izvornih Kristovih misli te učenike mora uvijek iznova vezivati uz neprolazne evanđeoske vrijednosti i navještaj vjere.

Nakon toga uslijedilo je prvo predavanje na temu Parabole – argumentativno-dijaloški fiktivni govor. Izazov za vjeru, a ne za njezino tumačenje, koje je održao prof. dr. sc. Marinko Vidović, predstojnik Katedre Sv. Pisma Novoga zavjeta na KBF-u u Splitu. Naznačivši sadržajno sve novozavjetne parabole u sinoptičkim evanđeljima i razlučivši ih od Ivanove uporabe alegorijskoga govora, predavač je ukazao na bit parabolskoga govora kojim se pred slušatelja iznosi otajstvo i dinamika nastupa Kraljevstva Božjega, čija logika odudara od uobičajene ljudske logike. Takav govor, prema njegovim riječima, nije tumačiteljski, već argumentativno-dijaloški i fiktivni, sa svrhom izazova i poticaja za vjeru slušatelja. U tumačenju pojma parabola prof. Vidović ustrajava na njegovoj neprevodivosti i nužnosti uporabe kroatizirane grčke riječi parabola. Kako je sam naglasio, prijevodom prispodoba ili usporedba ne pogađa se ni struktura ni sadržaj parabolskoga govora, a sama se u svojoj složenosti razlikuje od usporedbe, alegorije, metafore, bajke ili basne.

Etimološki gledajući riječ parabola upućuje na prebacivanje s jedne na drugu stvarnost te se u tom smislu pokazuje kao pripovijedanje angažiranog tipa. Iako u sebi fiktivno, to je pripovijedanje vezano za posve konkretnu povijesnu situaciju, a u dinamici udaljavanja i vraćanja k realnom pripovjedač donosi sa sobom prosudbu slušatelja. S obzirom da u parabolskom pripovijedanju sugovornik nije izravno sučeljen sa stvarnošću u koju je uvučen, nikada ne smijemo govoriti o razumijevanju parabole, već samo o njezinu učinku, tj. o onomu što ona izaziva u stavovima, prosudbama i vrednovanjima slušatelja. Zbog dijaloško-argumentativne naravi parabola, one su u evanđeljima uvijek uključene u argumentativno-polemičke, a ne u poučne i didaktičke kontekste. Prema mišljenju prof. Vidovića, parabola može imati psihoterapeutsku ulogu, te može biti socio-politički poticaj. Ona upućuje na Boga i njegovo djelovanje u realnom povijesnom prostoru i vremenu izloženom svim mogućim povijesnim protivljenjima i opovrgavanjima pred kojima treba zauzeti stav. U tom smislu drugačiji učinak parabole u promijenjenom crkvenom kontekstu dovodi do kristologizacije, eshatologizacije i ekleziologizacije parabolskoga govora. Parabola u Crkvi postaje izazov i poticaj na opredjeljenje za vjeru u Krista, u eshatološku završnicu njegova djela i poruke te za strukturiranje i življenje unutarcrkvenih odnosa i odnosa prema svekolikoj zbilji. U svjetlu rečenoga, predavač je na samom kraju kreirao parabolu uklopljenu u suvremene okolnosti. Time je zapravo poručio kako parabolist mora biti izvrstan pripovjedač s jasnim stavovima te strategijom predviđanja reakcije slušatelja i njihovog usmjeravanja prema reakciji koju želi proizvesti, a do koje nikada ne bi došli izravnim putem.

Nakon tematske rasprave te obavijesti iz Katehetskog ureda i Agencije za odgoj i obrazovanje uslijedila je stanka te drugo predavanje u obliku koreferata, koje je na temu Parabole o Kraljevstvu Božjemu održala dr. sc. Miljenka Grgić, poslijedoktorantica na Katedri Svetog Pisma Staroga zavjeta na KBF-u u Splitu. Cilj njezinog predavanja bio je pokazati na koji način Isus koristi parabole o Kraljevstvu Božjemu i kako danas iznositi te parabole na Isusov način. Prema njezinim riječima, iako se gotovo polovica svih parabola u evanđeljima odnosi na govor o Kraljevstvu Božjemu te su one, prema izvješćima evanđelista, u središtu Isusova navještaja, taj je tip parabola već duže vrijeme zanemaren u teološko-katehetskom tumačenju vjere. Razlog za tu situaciju dr. Grgić vidi u usmjerenju kateheze na konkretne životne situacije i mišljenju da je tema Kraljevstva Božjega teološka tema koja nije aktualna u svakodnevnim kontekstima. Takvom shvaćanju doprinose i neka tumačenja parabola o Kraljevstvu, te je dr. Grgić smatrala svrsishodnim ukazati na naglaske koje Isus stavlja u tim parabolama. Isus je govorio o Kraljevstvu u parabolama, jer je narod sebe doveo u stanje sljepoće i gluhoće (Mt 13,13; usp. Iz 6,9-10); zadojen svojim idejama, nije mogao čuti i prihvatiti Isusove ideje. Zato Isus svoje ideje o Kraljevstvu iznosi u parabolama, usporedbama koje analognim stvarnostima ilustriraju i potkrepljuju njegove ideje.

Naspram očekivanjima budućeg Kraljevstva, Isusove parabole ističu da je Kraljevstvo sadašnja stvarnost; većina parabola opisuje Kraljevstvo na zemlji, a opisi budućeg suda služe kao prizma i daju smjernice za sadašnjost. Nadalje, naspram očekivanjima brzog i snažnog nastupa Kraljevstva, parabole o Gorušičinom zrnu i Kvascu upućuju na kvalitativnu nadmoć Kraljevstva, snagu koja djeluje polako, ali joj je zagarantiran uspjeh. Naspram očekivanjima Kraljevstva s jasnim granicama, parabole o Kukolju i Mreži ukazuju na neomeđenost Kraljevstva; na zemlji ne postoji domena Kraljevstva i ljudi su pozvani na skromnost, priznanje da ne mogu crtati granice Kraljevstva. Naspram očekivanjima impresivne pojavnosti Kraljevstva, parabole o Blagu na njivi i Biseru upućuju na skrivenost Kraljevstva i sugeriraju da je skriveno blago nekad vrijednije od svih blaga koja se vide. Predavačica je primijetila da su četiri Isusove „čudne“ ideje o Kraljevstvu aktualne i danas, te ih treba istaknuti kod izlaganja parabola o Kraljevstvu. Svoje izlaganje završila je parabolom o Domaćinu i riznici koja opisuje autentičnog pismoznanca Kraljevstva. Pismoznanac Kraljevstva ne drži se svojih ideja i ne iznosi svoja tumačenja parabola o Kraljevstvu, nego stavlja Isusove naglaske i pušta samim parabolama da govore.

Na izlaganje prof. Grgić o parabolama o Kraljevstvu Božjemu nadovezao se ponovno prof. dr. sc. Marinko Vidović u trećem predavanju, tj. koreferatu pod nazivom Parabole izgubljenosti i milosrđa. Vidović se ovdje usmjerio na tri prispodobe iz Lukina evanđelja, izrečene u različitim situacijama, ali u jednoj tematskoj cjelini, tzv. spasiteljskih parabola. Pri tome je naglasio literarni kontekst kroz opis odnosa farizeja i pismoznanaca, s jedne strane, te grešnika i carinika prema Isusu i njegovom pripovijedanju, s druge strane. U prvoj paraboli o pastiru i izgubljenoj ovci Vidović naglašava obrnutu logiku ulaganja velike svote za malu dobit, gdje se pokazuje bezgranična Božja ljubav prema svakoj izgubljenoj i nađenoj duši. U paraboli o ženi koja traži izgubljeni novčić Isus pokazuje primjer ustrajne potrage i nemirenja sa stanjem izgubljenosti, dok je najzorniji primjer odnosa Boga i vjernika u paraboli o milosrdnom ocu i izgubljenom sinu. Ona, prema Vidovićevom mišljenju, na pravi način pokazuje bezuvjetnu očinsku ljubav i spremnost na praštanje te opisuje kompletan proces bijega i povratka mlađeg sina koji bježeći od oca zapravo bježi od samog sebe, a po povratku u očinsku kuću vraća se samom sebi.

I po završetku ova dva predavanja uslijedila je zanimljiva i dinamična tematska rasprava, a stručni skup je završio kraćim sastankom predstojnika Katehetskog ureda s vjeroučiteljima koji rade na kraćim ili dužim zamjenama i koji još nemaju kanonski mandat na neodređeno vrijeme. (P.K.)

Nadbiskupijska vjeronaučna olimpijada za učenike osnovnih škola i natjecanje iz vjeronauka za učenike srednjih škola održani su 2. ožujka 2020. godine u Osnovnoj školi Ivana Lovrića u Sinju. Tema ovogodišnjeg natjecanja bila je „Sveti Vinko Paulski – apostol milosrdne ljubavi. Vinkovska karizma u Hrvatskoj“. Nakon dvije prethodne razine, školskog i međuškolskog natjecanja, na nadbiskupijskoj razini sudjelovalo je 20 osnovnoškolskih i 10 srednjoškolskih ekipa s područja Splitsko-makarske nadbiskupije. Budući da se radi o istoj Splitsko-dalmatinskoj županiji, na natjecanju je sudjelovalo i pet osnovnoškolskih i jedna srednjoškolska ekipa iz Hvarske biskupije.

Na početku natjecanja škola domaćin upriličila je prigodni kulturno-umjetnički program koji je započeo pjevanjem državne himne u izvedbi školskog zbora pod ravnanjem prof. Marije Župić, a potom su učenici predvodili prigodnu molitvu. U svečanom programu nastupili su također KUD Brnaze, KUD Sinj te Klapa Sinj, a prigodni igrokaz prema narodnoj priči „Čovik i žena“ izveli su učenici nižih razreda škole domaćina.

Natjecateljima, njihovim mentorima i svim gostima riječ dobrodošlice uputio je ravnatelj Osnovne škole Ivana Lovrića prof. Vranko Perković, izrazivši čast i zadovoljstvo što se vjeronaučna olimpijada održava u njegovoj školi. Zahvalio je svima koji su sudjelovali u organizaciji ovog događaja, značajnim ne samo za školu nego i za grad Sinj.

Pozdravljajući sve nazočne, gvardijan Svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske fra Ante Čovo  izrazio je zadovoljstvo što se vjeronaučna olimpijada održava u „viteškom gradu Sinju”, pozivajući učenike da se stave pod zaštitu Gospe Pobjednice. Čestitao je svima koji su se plasirali na nadbiskupijsko natjecanje te izrazio nadu da će ih znanje o sv. Vinku i Družbi sestara milosrdnica potaknuti na djela milosrđa prema bližnjemu kako bi u ovom svijetu ostvarili Božju ljubav. Riječi dobrodošlice u ime grada Sinja uputila je gradonačelnica Kristina Križanac, naglasivši kako na temeljima tradicije i vjere koju mentori prenose učenicima trebamo graditi budućnost našeg društva i domovine.

Prigodni govor održao je i predstojnik splitske podružnice Agencije za odgoj i obrazovanje gosp. Vlade Matas, pohvalivši vrijeme i trud koji su mentori i njihovi učenici uložili da bi došli do ove razine natjecanja. Referirajući se na vrijeme korizme kada se svi ljudi nečega odriču, pozvao je učenike da se nikada ne odreknu svojih snova te da ih svakodnevno ostvaruju u svom životu. U ime Splitsko-dalmatinske županije nazočnima se obratio gosp. Tomislav Đonlić, primijetivši kako su svi natjecatelji nasmiješeni i puni optimizma, izrazivši radost zbog želje učenika za upoznavanjem vlastitog vjerskog i kulturnog identiteta. Vidjevši ih takve, nema straha za budućnost naše domovine.

Andrijana Mirčeta, provincijalka sestara milosrdnica u Splitu, pozdravila je sve nazočne i izrazila zadovoljstvo što je tema ovogodišnje vjeronaučne olimpijade njihov utemeljitelj sv. Vinko Paulski. Kratko je predstavila njegov život i djelovanje sestara milosrdnica u Hrvatskoj, o čemu su učenici puno toga naučili pripremajući se za ovo natjecanje, sa željom da u primjeru sv. Vinka nađu nadahnuće i poticaj za djelotvorno življenje vjere u svom životu.

Predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije don Josip Periš pozdravio je sve nazočne uime splitsko-makarskog nadbiskupa mons. Marina Barišića koji zbog unaprijed preuzetih obveza nije mogao prisustvovati ovogodišnjoj vjeronaučnoj olimpijadi. Zatim je predstavio sve ekipe, upoznavši natjecatelje s pravilima i tijekom natjecanja.

Natjecanje se sastojalo od tri dijela: pisanog testa, tombole i kviza „Tko želi biti Isusov milijunak?“. Prvom krugu natjecanja, pisanom ispitu znanja, učenici su pristupili pojedinačno, a kao ekipa mogli su osvojiti maksimalno 60 bodova. Po završetku testa oko 150 sudionika okrijepilo se hranom i pićem te su pod vodstvom učitelja škole domaćina posjetili Muzej Sinjske alke i Svetište Gospe Sinjske. Za to vrijeme, članovi Povjerenstava i mentori ispravljali su njihove testove.

Sve ekipe pristupile su drugom ekipnom dijelu natjecanja, popularnoj tomboli, u kojoj su mogle osvojiti deset bodova koji su se pribrajali već osvojenim bodovima s pisanog testa. Tako se dobilo po pet najboljih ekipa iz osnovne i srednje škole. One su pristupile završnom krugu natjecanja, kvizu „Tko želi biti Isusov milijunak?“ u kojem su predstavnici svih pet ekipa istovremeno pisali odgovore na zadana pitanja kojima su mogli osvojiti ukupno deset bodova. Na sve tri razine učenici su pokazali visoku razinu pripremljenosti i usvojenog znanja tako da je natjecanje bilo neizvjesno do samoga kraja. Učenici koji su u pisanom testu pojedinačno osvojili 52 ili više bodova nagrađeni su prigodnim darovima.

U kategoriji osnovnih škola prvo mjesto osvojili su učenici Osnovne škole „Tin Ujević“ iz Krivodola pod vodstvom mentorice Slave Ćelić s osvojenih 74,75 bodova. Drugo i treće mjesto s osvojena 73 boda podijelili su učenici Osnovne škole „Skalice“ iz Splita pod vodstvom mentorice s. Lidije Čotić te učenici Osnovne škole „Zmijavci“ iz Zmijavaca s mentoricom Andrijanom Bagarić.

U kategoriji srednjih škola prvo mjesto osvojili su učenici III. gimnazije iz Splita pod vodstvom mentorice Ane Gelo s osvojenih 73,75 bodova. Drugo mjesto osvojili su učenici Gimnazije dr. Mate Ujevića iz Imotskoga s mentorom Josipom Domazetom (71,50 bodova), a treće mjesto učenici Nadbiskupijske klasične gimnazije „Don Frane Bulić“ pod vodstvom mentorice Ikice s. Stele Mijić (70,75 bodova).

Predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije don Josip Periš čestitao je pobjednicima i zahvalio vjeroučenicima, njihovim mentorima i članovima Povjerenstva. Posebno je zahvalio školi domaćinu, ravnatelju Vranku Perkoviću i svim djelatnicima škole na izvrsnom programu, odličnoj organizaciji i gostoprimstvu svih sudionika vjeronaučne olimpijade. Svim ekipama podijelio je priznanja o sudjelovanju na natjecanju, a prvih pet ekipa osnovne i srednje škole nagrađeno je vrijednim knjigama. (S.B.)

Božićno primanje za ravnatelje osnovnih i srednjih škola te predškolskih ustanova kod splitsko-makarskog nadbiskupa i metropolita mons. Marina Barišića održano je 12. prosinca 2019. godine u dvorani sv. Ivana Pavla II. u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu.

Susretu su nazočili predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije don Josip Periš, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslav Vidović, pročelnik za društvene djelatnosti Splitsko-dalmatinske županije gospodin Tomislav Đonlić, dogradonačelnica grada Splita Jelena Hrgović Tomaš, pročelnik Odjela za društvene djelatnosti grada Splita gospodin Mate Omazić, voditeljica Odjela za prosvjetu, kulturu, šport, informiranje i tehničku kulturu Ureda državne uprave gospođa Nansi Ivanišević, voditelj službe inspekcijskih poslova u Splitu gospodin Jurica Botić, predstojnik splitske podružnice Agencije za odgoj i obrazovanje prof. Vlado Matas, viša savjetnica za vjeronauk prof. Sabina Marunčić te oko stotinu ravnateljica i ravnatelja.

U ime organizatora nazočnima se najprije obratio predstojnik Katehetskog ureda don Josip Periš naglasivši kako je osnova životne mudrosti u trajnom nasljedovanju vlastitog životnog cilja. „Katolički vjeronauk u školi svakako je jedno od važnijih mjesta koji pomaže učenicima spoznati i put i cilj kako ne bi jednog dana u trci života, pritiješnjeni brigama i izazovima svake vrste, utopili smisao u moru ponuda i izgubili Put na raskrižjima života. To je specifičan školski predmet koji ‘pridonosi općim ciljevima demokratske i humane škole, pogotovo što cjelovit odgoj ljudske osobe promatra u svjetlu kršćanske antropologije i čovjeka koji je Božja slika, savršeno ostvarena u Isusu Kristu’, ističe se u Kurikulumu Katoličkog vjeronauka. Upravo ova kršćanska antropologija nalazi svoje utemeljenje i svoj smisao u otajstvu Božića kojega svi zajedno željno iščekujemo“.

Obraćajući se ravnateljima, Periš je istaknuo njihovu dragocjenu ulogu u odgojno-obrazovnom procesu, dodavši kako zbog toga podržava nastojanja koja teže ispravnom vrednovanju statusa hrvatskog učitelja. Napomenuo je kako se pri tome nikada ne smije zaboraviti na sve ono što je u najboljem interesu djeteta, ustvrdivši kako se u suvremenoj „Školi za život“ naglasak stavlja na učenika i na načine učenja koje djeca prirodno nose u sebi. Poželio je ravnateljima da im nove promjene koje se unose u odgojno-obrazovni rad pomognu u ponovnom otkrivanju uzvišenosti njihova poziva. Spominjući brojne projekte, među kojima posebno Vjeronaučnu olimpijadu i likovno-literarne natječaje, koji su plod uspješne suradnje ravnatelja i Katehetskog ureda, izrazio je nadu kako će se nadvladati prepreke na koje nailazi vjerski odgoj u predškolskim ustanovama.

U ime grada Splita nazočnima se obratila dogradonačelnica Jelena Hrgović. Govoreći o važnosti koju učitelji i ravnatelji imaju u oblikovanju učeničkog identiteta, pozvala je sve prisutne da po uzoru na sv. Ivana Pavla II. budu hrabri u svojim profesionalnim nastojanjima.

U ime Splitsko-dalmatinske županije prof. Tomislav Đonlić poželio je ravnateljima da im božićno svjetlo osvjetljava rad tijekom cijele godine kako bi se „jednostavnije nosili sa svim suvremenim izazovima u svom radu“.

Prigodne riječi uputio je i predstojnik splitske podružnice Agencije za odgoj i obrazovanje prof. Vlado Matas kazavši kako se nada da će u svakodnevnoj suradnji s Agencijom i dalje stvarati „vijenac međusobne ljubavi i zajedništva“.

U ime ravnatelja riječi pozdrava uputio je prof. Đuro Baloević, ravnatelj Osnovne škole Vjekoslava Paraća u Solinu, rekavši kako je „Božić škola ljudskosti i čovječnosti“. Izrazio je radost zbog završenog štrajka prosvjetnih djelatnika, rekavši: „Nama kao odgovornim osobama predstoji ponovno značajna obveza uspostave međusobnog povjerenja, razumijevanja i topline u odnosima između svih dionika našeg obrazovnog sustava, kako bi se protekle nezahvalne situacije što prije i na kvalitetan način prevladale“. Govoreći o djetetu kao središtu odgojno-obrazovnog procesa pojasnio je kako je „uporaba tehnologije u obrazovnoj reformi izrazito korisna, ali i kako nikada ne smije zamijeniti knjigu i duhovnu dimenziju odgoja i obrazovanja.“

Na kraju se ravnateljima obratio splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić. Zaželjevši dobrodošlicu nazočnima kazao je: „Nema povijesnog događaja ni vjerskog blagdana koji bi u tolikoj mjeri smirivao i veselio ljudski duh kao Božić, Isusov rođendan. Božićni događaj s anđeoskom pjesmom o miru osobito je aktualan u današnjem svijetu koji je obilježen nesigurnostima i nemirima. Pravi smisao mira može dokučiti samo onaj tko najprije daje ‘slavu Bogu na visini’“, dodavši kako i danas, kao i prije 2000 godina, Isus traži dom i ljude dobre volje koji će primiti Njega i Njegov nebeski mir. „Upravo o nama ovisi kako će naša okolina i svijet oko nas osjetiti i doživjeti Boga koji dolazi ususret čovjeku u liku betlehemskog djeteta te koliko će budućnost i povijest svijeta biti opečaćene Kristovom dobrotom i ljubavlju“, konstatirao je mons. Barišić.

Osvrćući se na značenje obitelji koja je posebno važna u kršćanskom svjedočenju, ustvrdio je kako je „obiteljska povezanost duboko usađena u svako ljudsko biće pa i onda kad je obiteljski život ispunjen poteškoćama“. „U istinitost navedenog mogli smo se uvjeriti listajući učeničke radove sabrane u ovogodišnjem zborniku literarnih i likovnih radova ‘Na koljenima djeda i bake’. Iz iskrenog dječjeg srca progovorila je mašta i nesputanost koje prepoznaju i doživljavaju ljubav djeda i bake. Odrastanje uz njih blagoslovljeno je zajedništvom, čudesnim spojem mudrosti, spontanosti i ljepote suživota jedne generacije koja započinje životni put i one druge koja ide svom zemaljskom svršetku“, nastavio je nadbiskup. Pojasnio je i kako je obitelj prva, ali ne i jedina odgojna zajednica, naglasivši kako ključnu ulogu u odgoju ima i škola. „Poštovane ravnateljice i ravnatelji, zajedno s vašim odgojiteljima, učiteljima i nastavnicima, vi ste produžena ruka naših obitelji. Vaša časna uloga odgojno-obrazovnih djelatnika obvezuje vas da se snažno zauzimate za kršćanske vrijednosti i načela koja dijele vaši učenici i njihovi roditelji“, ustvrdio je nadbiskup, zaželjevši svima sretan Božić te Kristovim mirom ispunjenu novu godinu.

Pravi božićni ugođaj priredili su svojim pjevanjem učenici Osnovne škole Lučac iz Splita, pod vodstvom svoje nastavnice Lidije Čuić Živković, a program je moderirala Danira Matijaca. Nadbiskup je svim ravnateljicama i ravnateljima darovao po primjerak zbornika dječjih radova „Na koljenima djeda i bake“ te se zadržao s nazočnima u prijateljskom druženju uz prigodni domjenak koji su pripremili i posluživali učenici Turističko-ugostiteljske škole u Splitu. (SB)

U organizaciji Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije, 5. prosinca 2019. godine svečano je predstavljen Zbornik učeničkih literarnih i likovnih radova „Na koljenima djeda i bake“. Ovaj Zbornik nastavak je prethodnih zbornika „Djeca Oca milosrđa“ (2016.), „Na ramenima moga tate“ (2017.) i „U zagrljaju moje mame“ (2018.), a svi su rezultat vrijednog rada brojnih učenika i njihovih mentora. Njihova pisana i slikana djela najprije su slavila Nebeskog Oca, potom izražavala ljubav prema njegovim sustvarateljima – očevima i majkama, da bi došli do onih koji imaju neprocjenjivu i nezamjenjivu ulogu u svakoj obitelji – djeda i bake.

I ovaj Zbornik plod je natječaja učeničkih literarnih i likovnih radova u svim školama na području Splitsko-makarske nadbiskupije i šire, koji je pokrenuo Katehetski ured na čelu s predstojnikom don Josipom Perišem. Od mnoštva pristiglih radova dva prosudbena povjerenstva odabrali su najbolje radove koji su objavljeni. Povjerenstvo za literarne radove činile su Brigita Mravičić, Marina Šimić i Mirjana Vučica, a u povjerenstvu za likovne radove bile su Dubravka Kuščević, Dunja Pivac i Vesna Šiklić.

Zbornik su predstavili prof. Mirjana Vučica, vjeroučiteljica u Zdravstvenoj školi u Splitu, doc. dr. sc. Dunja Pivac, profesorica na Umjetničkoj akademiji u Splitu i splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić.

Zbornik „Na koljenima djeda i bake“, koji je na 226 stranica objedinio 303 literarna i 84 likovna rada, priredile su Marina Šimić i Mirjana Vučica. Svi radovi sadržajno su posloženi u dvanaest tematskih cjelina: Blago vjere; Uvijek na mojoj strani; U našem zavičaju; Njihove priče učile me svemu; Moja baka, moje sunce; Moj djed čvrst kao hrid; Miris bakine kuhinje; Moj dida i ja, prijatelja dva; Ponosno tvoje ime nosim; Čuvam drage uspomene; Da smo se barem poznavali; i Na koljenima djeda i bake.

Brojna djeca sa svojim djedama i bakama dupkom su ispunili veliku dvoranu Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu, a potporu ovoj riznici učeničkog stvaralaštva i promicanju obiteljskih vrijednosti dali su brojni roditelji, nastavnici, vjeroučitelji i ravnatelji škola te predstavnici županijske i gradske vlasti.

U ime prosudbenog povjerenstva vjeroučiteljica Mirjana Vučica predstavila je literarne radove pojasnivši kako su djeca posebnu povezanost s djedom i bakom te ljubav koju za njih osjećaju iskazala opisujući njihova naborana lica i žuljave ruke, osobnosti, navike i vještine, razne životne dogodovštine, postojanost njihove vjere ili pak osjećaj praznine nakon njihove smrti. „U zborniku se mogu otkriti i mnoge zlatne niti poput doma, priča, druženja i prenošenja vjere, koje pletu mrežu višeslojnih i toplih obiteljskih odnosa. Velik broj pristiglih radova svjedoči koliku ulogu imaju baka i djed u životima djece“, istaknula je vjeroučiteljica Vučica.

Likovne radove, u ime prosudbenog povjerenstva, predstavila je dr. sc. Dunja Pivac. Kazala je kako su ovogodišnji radovi realizirani u različitim likovnim tehnikama i materijalima te su različite kvalitete, a najbolji su odabrani kriterijem izvornosti osobnog likovnog govora. „Usprkos individualnim razlikama i različitim likovnim pristupima, svim je radovima zajedničko to što pokazuju iskrenu želju djece i mladeži da izraze ono što su proživjeli sa svojim bakama i djedovima, ako i ono što osjećaju za njih. Ovaj Zbornik nam potvrđuje koliko je važno odrastati u obitelji koja uključuje baku i djeda. Njihove uloge su nezamjenjive i uvelike pomažu oblikovati zdravog i sretnog pojedinca“, naglasila je dr. Pivac.

Nadbiskup Barišić je istaknuo kako je uživao čitajući ovaj Zbornik te kako se kroz riječi i slike prisjetio i svojih bake i djeda. „Iz ovih stranica izvire ljepota međugeneracijske solidarnosti i suživota, a upravo naslov izražava najljepšu sliku odrastanja s bakom i djedom – na koljenima nas drže, na koljenima nam pričaju i prenose svoja životna iskustva. Djed i baka su obiteljsko zlato i srebro i bez njih bismo doista bili siromašni. Oni prenose vrednote i na njih nas upućuju. I kada im se zaustavi zemaljski put, oni su putokaz svojim unucima“, kazao je nadbiskup. Pojasnivši kako je ovaj Zbornik prirodan nastavak prethodnik zbornika, naglasio je kako ovaj niz još nije završen jer u ovom obiteljskom zajedništvu nedostaju brat i sestra. Stoga je pozvao svu djecu na novi umjetnički pothvat, što su oni pljeskom oduševljeno prihvatili. Zahvalio je svima koji su sudjelovali pri izradi ovog zbornika, a posebno autorima – djeci, koja su ponos svoje škole, učitelja, roditelja, a osobito svojih djedova i baka.

Potom je uslijedilo proglašenje najboljih literarnih i likovnih radova u tri kategorije: po tri najbolja rada u razrednoj nastavi, po tri rada u kategoriji od 5. do 8. razreda osnovne škole i po tri rada u kategoriji srednjih škola. Nagrađenim učenicima i njihovim voditeljima nadbiskup je uručio Zbornik i prigodne darove. Također svim učenicima i mentorima čiji su radovi objavljeni u Zborniku Katehetski ured poklonio je po jedan primjerak.

Program promocije, koji je moderirala vjeroučiteljica Helena Balajić, glazbeno su uveličali zbor učenika iz Centra za odgoj i obrazovanje „Juraj Bonači“ i klapa Pasika iz Kostanja. Svečana promocija završila je razgledavanjem izložbe likovnih radova objavljenih u Zborniku koju su pripremile profesorice Vesna Šiklić i Ivana Perčić te je se može razgledati još tjedan dana. (KB)

U organizaciji Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije i splitske podružnice Agencije za odgoj i obrazovanje, u subotu, 23. studenoga 2019. godine održan je prvi ovogodišnji nadbiskupijski stručni skup za vjeroučitelje u školi na okvirnu temu: Korelacija Katoličkog vjeronauka i Povijesti. U velikoj dvorani splitskog Nadbiskupskog sjemeništa okupilo se oko 230 vjeroučitelja iz Splitsko-makarske nadbiskupije i Hvarske biskupije. Program stručnog skupa koncipiran je u dva tematska predavanja i prateće rasprave, te jedna pedagoška radionica u deset skupina.

Nakon uvodne molitve koju su pripremili i predvodili vjeroučitelji Antun Budimir i Ružica Matijević iz Osnovne škole „Josip Pupačić“ iz Omiša, u rad stručnog skupa sudionike je uvela Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk u Agenciji za odgoj i obrazovanje. Podsjetivši kako se radi o već petom u nizu stručnih skupova na temu međupredmetne korelacije, viša savjetnica je ukazala na interdisciplinarni karakter katoličkog školskog vjeronauka koji povezuje Objavu s ljudskim iskustvom kroz susret kronosa i kairosa te reflektira vjerske sadržaje u odnosu na individualne sposobnosti učenika. U tom je smislu izrazila nadu kako će školski vjeronauk i dalje osvjetljavati sve važne segmente povijesnog doprinosa vjere u izgradnji zapadne civilizacije i nacionalnog identiteta, posebno danas kada se u dijelu naše javnosti značaj vjeronauka kao školskog predmeta sve više nekritički promatra i podcjenjuje.

Riječima podrške i ohrabrenja u pozdravnom govoru vjeroučiteljima se obratio i splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić. Njegova poruka išla je u smjeru pokazivanja vjerničke spremnosti za otvorenost proučavanja povijesnih činjenica kroz stalno svjedočenje Božje intervencije u ljudskoj povijesti.

Na tom tragu radni dio stručnog skupa započeo je prvim predavanjem koje je, pod naslovom Uloga kršćanstva i Katoličke Crkve u oblikovanju zapadne kulture i civilizacije, održao  prof. dr. sc. Josip Vrandečić, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Njegovo predavanje polazilo je od temeljne postavke prenošenja Radosne vijesti o dolasku Logosa na svijet, kao najvećeg doprinosa Katoličke Crkve zapadnoj civilizaciji. U tom smislu profesor Vrandečić je naglasio promjenu poimanja tijeka povijesti – od one cikličke kod antičkih Grka i Rimljana do linearne kod kršćanskih mislioca i znanstvenika. Prema njegovim riječima, doprinos Crkve u očuvanju zapadne kulture i civilizacije posebno je vidljiv u tisućljetnom razdoblju srednjeg vijeka, pogrešno nazvanim „mračnim“, gdje se Crkva dokazala kao obnoviteljica i čuvarica civilizacijskih tekovina kroz razvoj pismenosti i obrazovanja, kulture i umjetnosti, znanosti i prava. Posebno razdoblje u angažmanu Crkve Vrandečić vidi u Karolinškoj renesansi koja temeljem prirodnog zakona i Božjeg gledanja na čovjeka kao na Njegovu sliku unaprjeđuje zakonsko-pravne postavke do tada često krivog i nehumanog gledanja na ljudski život. Osim istaknutih papa koji su tijekom barbarskih provala, kao vješti pregovarači, često sprječavali velike pokolje i razaranja, veliku ulogu u organizaciji života ne europskom kontinentu bili su brojni redovnici čiji su samostani bili pravi otoci kulture i civilizacije. Od benediktinaca kao vještih poljodjelaca i proizvođača hrane, preko cistercita koji su udarili temelje moderne tehnologije i rudarstva, pa sve do isusovaca kao vrsnih znanstvenika, katolički su redovnici stoljećima bili lučonoše napretka. Crkveni doprinos pismenosti, obrazovanju, znanosti i humanitarnom radu je nemjerljiv s onim što je u kolektivnu svijest donijela moderna i postmoderna misao o čovjeku i njegovom položaju u svijetu. To se posebno odnosi na sve prisutniji humanistički antropocentrizam koji, nasuprot tekovinama kršćanskog humanizma, stavlja naturaliziranog čovjeka i njegovo odlučivanje bez naravnog zakona te kroz termine političke korektnosti provodi nenasilnu diktaturu s udarom na obitelj, vjeru i naciju. Stoga je naša vjernička dužnost zaustaviti ovaj obrat u svjetskoj povijesti koji Crkvu drži za neprijateljicu čovjeka te ustrajati u našoj borbi protiv Zla ovog svijeta, zaključio je profesor Josip Vrandečić.

Nakon zanimljive rasprave uz održano predavanje, te obavijesti iz Katehetskog ureda i Agencije za odgoj i obrazovanje, uslijedilo je drugo predavanje koje je, na temu Uloga kršćanstva i Katoličke Crkve u oblikovanju nacionalnog identiteta tijekom hrvatske povijesti, održao prof. dr. sc. don Marko Trogrlić, također s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Postavka njegovog predavanja temeljila se na pitanju: Jesu li i u kojoj mjeri Hrvati kršćanski narod? Odgovor na to pitanje profesor Trogrlić je pronašao u poveznici između hrvatskog naroda i Katoličke Crkve kao neodvojivog i konstitutivnog elementa u izgradnji našeg identiteta i samopoimanja. Trogrlićevo predavanje na sintetičan je način prikazalo prvi dodir Hrvata s kršćanstvom o čemu svjedoče stari hrvatski kršćanski spomenici, velika središta kristijanizacije i hrvatskoga političkog života, uloga i djelovanje hrvatskih vladara, formiranje starih hrvatskih (nad)biskupija, utjecaj glagoljaštva i sl. U predavanju je bilo riječi i o temeljnim obrisima utjecaja Crkve na Hrvate na početku ranoga novoga vijeka, s obzirom na tragične turske provale te rasap staroga Hrvatskog Kraljevstva. Također je objašnjen utjecaj Katoličke Crkve u oblikovanju modernog hrvatskog nacionalnog identiteta od konca 18. stoljeća pa sve do 1918. godine, s naglaskom na procese Hrvatskog narodnog preporoda u Sjevernoj Hrvatskoj, Dalmaciji i Istri te djelovanju Crkve među Hrvatima izvan granica Domovine. U tom je razdoblju značajna izgradnja političkih i kulturnih institucija za što su bili najzaslužniji ljudi iz Crkve kao što su Vrhovec, Strossmayer, Haulik, Dobrila, Mahnič, Pavlinović, Stadler, Antunović i drugi. Zaključujući svoje predavanje o naravi hrvatskog nacionalnog identiteta, Trogrlić je naglasio kako je on u bitnomu određen katoličanstvom jer mu je Crkva, kako institucionalno tako i preko svojih istaknutih pojedinaca, stoljećima doprinosila ne samo na duhovnom već i na brojnim drugima poljima: od kulturnog do onog prosvjetno-znanstvenog pa i političkog. Svaki govor koji želi biti istinoljubiv, argumentiran i znanstveno-stručno utemeljen o onomu što čini hrvatski identitet mora uzeti u razmatranje veoma duga, brojna i višeslojna prožimanja onoga što je bio i jest plod suodnosa Katoličke Crkve i hrvatskog naroda, zaključio je profesor Trogrlić.

Nakon tematske rasprave uz održano predavanje uslijedila je pedagoška radionica na temu Praktični metodički modeli u obradi povijesnih sadržaja u Katoličkom vjeronauku koju je kroz osam radioničkih skupina za osnovnu i dvije za srednju školu vodilo 19 vjeroučitelja i jedan povjesničar. Kroz prizmu lika i djela velikih osoba kao što su  bl. Alojzije Stepinac i sv. Majka Terezija, radionica je obrađivala četiri velike povijesne teme vezane uz dostojanstvo žene, vjersku slobodu, dijalog i domoljublje. Vjeroučitelji su također imali priliku saznati više o Muzeju Domovinskog rata u Splitu koji na poseban način proučava doprinos Splita i Splićana u Domovinskom ratu. U praktičnom dijelu radionice vjeroučitelji su izrađivali scenarije poučavanja temeljene na povijesnim sadržajima, s naglaskom na osmišljavanje različitih aktivnosti i zadataka te vrednovanja učenika.

Po završetku stručnog skupa održan je radni susret svih vjeroučitelja mentora i savjetnika na kojemu je viša savjetnica za vjeronauk Sabina Marunčić upoznala sve nazočne s novim pravilnikom o napredovanju, osobito s područjima u kojima se trebaju angažirati u budućim postupcima napredovanja u zvanje mentora, savjetnika ili izvrsnog savjetnika. (PK)

Promocija i podjela sveučilišnih potvrdnica ozavršenom jednogodišnjem teološko-katehetskom doškolovanju za provođenje vjerskog odgoja u predškolskim ustanovama upriličena je, u subotu 28. rujna 2019. godine, u prostorijama Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Doškolovanje je organizirala Katedra religiozne pedagogije i katehetike splitskog KBF-a u suradnji s Katehetskim uredom Splitsko-makarske nadbiskupije. Promovirano je 39 odgojiteljica u vjeri.

Svečani akademski čin započeo je glazbeno-scenskom molitvom pod nazivom „Želim biti dijete milosrdnog srca“ koju su izvela djeca Katoličke vjerske skupine Dječjeg vrtića „Rusulica“ iz Splita. Tijekom akademskog čina djeca su izvela još nekoliko pjesama: „Ljubav Božja je velika“, „Biblija“ i „Pjevaj Isusu“, a sve pod vodstvom odgojiteljice Hani Čargo koja je jedna od prvih odgojiteljica u vjeri u javnim vrtićima na području Splita.

Pozdravljajući splitsko-makarskog nadbiskupa mons. Marina Barišića, dekana KBF-a prof. dr. sc. don Alojzija Čondića, pročelnicu Katedre religiozne pedagogije i katehetike na KBF-u i voditeljicu programa teološko-katehetskog doškolovanja prof. dr. sc. Jadranku Garmaz, predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije don Josip Periš čestitao je svim promoviranim odgojiteljicama u vjeri. „Poštovane odgojiteljice, vaše upisivanje zahtjevnog jednogodišnjeg programa cjeloživotnog obrazovanja za odgojiteljice u vjeri svjedočanstvo je hrabrosti vašeg kršćanskog života. Uloženi trud i vrijeme, znatni financijski troškovi, pohađanje predavanja tijekom 20-ak tjedana, polaganje ispita, a sve to bez ikakve materijalne koristi ili motiva za zaposlenjem, govore o vašoj unutarnjoj motivaciji da, uz svoju opću pedagošku izobrazbu, budete i odgojiteljice u vjeri. Upravo te činjenice zaslužuju respekt i ovog Fakulteta i svih biskupija Splitske metropolije, ustvrdio je predstojnik Periš.

Ovo je već četvrti put da se na našem fakultetu organizira ovaj program cjeloživotnog obrazovanja za odgojiteljice u vjeri u predškolskim ustanovama te je do sada teološko-katehetsko doškolovanje na našem fakultetu završilo 185 odgojiteljica. Odgojiteljice u vjeri redovito se susreću u proljeće svake godine na stručnom skupu koje za njih organizira Katehetski ured Splitsko-makarske nadbiskupije u suradnji s splitskom podružnicom Agencije za odgoj i obrazovanje, čime kontinuirano nastavljaju svoje permanentno usavršavanje.

Prigodnu riječ nazočnima uputila je i prof. Garmaz. Čestitajući odgojiteljicama, potaknula ih je na trajno usavršavanje kroz ostale programe splitskog KBF-a, rekavši kako je ponosna na sve one koji su sudjelovali u ostvarenju ovoga projekta. „Naši profesori su s iznimnom radošću dolazili na predavanja kako bi vas upoznali s temeljnim učenjima Crkve. Filozofija, osnove biblijske teologije i didaktike, dogmatika, ekleziologija, liturgika, moralna teologija vama više ne predstavljaju nepoznanicu“, naglasila je prof. Garmaz, dodavši kako su ovakvi projekti važni jer stvaraju stručnjake, a upravo „najveći stručnjaci trebaju raditi s najmanjima.“

U ime Fakulteta, pozdravnu riječ izrekao je dekan prof. dr. sc. Alojzije Čondić. Istaknuo je kako je ovo veliki događaj za Fakultet, Crkvu i cijelo društvo u kojem živimo. Zaželio je odgojiteljicama da i dalje produbljuju svoje vjersko znanje kako bi ga mogle usađivati u srca djece jer su „djeca i mladi temelj kršćanstva i naše domovine.“

Potom se novim odgojiteljicama u vjeri obratio splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić, podsjetivši sve prisutne na važnu odgojnu ulogu žene kroz cijelu ljudsku povijest. „Kolika je važnost žena u brizi za najmlađe najbolje nam govori jedan trenutak iz povijesti izabranog naroda. Dvije tete, Šifra i Pua, spasile su jedan narod. Već nam one daju čvrsto svjedočanstvo o važnosti ženskog elementa u odgoju i spašavanju djece“, naglasio je nadbiskup. Ohrabrujući odgojiteljice u vjeri, rekao je kako su one „produžena ruka koja povezuje obitelj s društvom i širom zajednicom.“ Čestitajući odgojiteljicama, poželio im je obilje Božjeg blagoslova u njihovu radu i kršćanskom rastu.

Dekan Čondić podijelio je novim odgojiteljicama u vjeri sveučilišne potvrdnice (20 ECTS bodova) na temelju kojih mogu tražiti službeni kanonski mandat i provoditi katolički vjerski odgoj u svim javnim i privatnim predškolskim ustanovama. Nadbiskup Barišić svim je odgojiteljicama uručio prigodne darove: priručnik vjerskog odgoja u predškolskim ustanovama „Njihovo je Kraljevstvo nebesko“, zbornik učeničkih literarnih i likovnih radova „U zagrljaju moje mame“ i krunicu s nadbiskupovim grbom. Na kraju svečane promocije riječi zahvale u ime svih odgojiteljica uputila je Matea Brnić Levada. Nakon promocije odgojiteljice su nastavile druženje na prigodnom domjenku u prostorijama fakulteta. (SB)

Katehetski ured Splitsko-makarske nadbiskupije u suradnji sa splitskom podružnicom Agencije za odgoj i obrazovanje već tradicionalno organizira prvi stručni skup u novoj nastavnoj godini za vjeroučitelje pripravnike i njihove mentore. Ove godine, stručni skup na temu Stručno-metodička priprema za polaganje stručnog ispita, održan je 14. rujna 2019. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Na skupu je sudjelovalo tridesetak vjeroučitelja s područja pet južnih biskupija koji su započeli stažiranje uglavnom po redovnom programu, s ciljem upoznavanja svih preduvjeta potrebnih za stjecanje prve licence za rad u školi.

Stručni skup započeo je prigodnom molitvom, a pozdravnu riječ i dobrodošlicu sudionicima skupa uputio je u ime organizatora mr. sc. don Josip Periš, predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije. Nakon kraćeg uvoda u radni dio skupa koji se sastojao od dva bloka predavanja, mr. Periš je održao prvo izlaganje na temu Duhovno-vjernički i profesionalni identitet vjeroučitelja. Ističući da je školski vjeronauk samo jedan od oblika katehetskog poslanja Crkve, pozvao je vjeroučitelje na ozbiljno i odgovorno obavljanje vjeroučiteljske službe, uključivanje u župnu zajednicu te trajno usavršavanje i rast u različitim dimenzijama: općeljudskoj, duhovno-vjerničkoj, teološkoj, didaktičko-metodičkoj i psiho-pedagoškoj. Mr. Periš je osobito naglasio važnost osobe vjeroučitelja kao najvažnijeg čimbenika katehetskog procesa, stavljajući naglasak na njegovu trostruku dimenziju: biti, znati i znati činiti te osposobljenost na različitim područjima kao što su odgoj, komunikacija, animacija i programiranje.

Budući da se u ovoj školskoj godini uvodi prva faza Cjelovite kurikularne reforme pod nazivom Škola za život, drugo predavanje na temu Glavni naglasci kurikularnog pristupa učenju i podučavanju održala je Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk u splitskoj podružnici Agencije za odgoj i obrazovanje. Prikazujući temeljne kurikulske varijable, istaknula je temeljne oznake kurikularne reforme koju obilježava prelazak na kompetencijski sustav i učenička postignuća, za razliku od dosadašnjeg usmjerenog na sadržaj. Dok tradicionalna škola predstavlja sustav usredotočen na učitelja i naglašeno prenošenje znanja, suvremena nastava usmjerena je na stjecanje kompetencija, vještina mišljenja i rješavanja problema, timskog rada i suradničkog učenja, istaknula je prof. Marunčić. U nastavku je prikazala strukturu dokumenta Kurikuluma katoličkog vjeronauka, s posebnim naglaskom na ishode učenja i oblike vrednovanja.

Nakon pauze uslijedio je drugi dio stručnog skupa u kojem je prof. Marunčić upoznala vjeroučitelje pripravnike s načinom ostvarivanja pripravničkog staža i polaganjem stručnog ispita iz vjeronauka. Najprije je održala izlaganje na temu Ostvarivanje pripravničkog staža i polaganje stručnog ispita u kojem je upoznala vjeroučitelje pripravnike i njihove mentore s programom pripravničkog staža, njihovim pravima i obvezama tijekom stažiranja te s postupkom polaganja stručnog ispita.

Nakon tematske rasprave u kojoj su vjeroučitelji imali priliku razjasniti nejasnoće vezane uz različite modele ostvarivanja pripravničkog staža te konkretne situacije pojedinih pripravnika i njihovih mentora, uslijedila je pedagoška radionica na temu Planiranje i izvođenje vjeronaučne nastave kojom je završio stručni skup. U ugodnom i opuštenom ozračju tijekom rada u skupinama vjeroučitelji su promišljali o različitim aspektima motrenja nastavnog rada, rješavajući konkretne zadatke vezane uz planiranje i programiranje, izradu dnevne priprave te kvalitetu komunikacije i interakcije na nastavnom satu. Na samom kraju vjeroučitelji pripravnici su, zahvalni za vrijeme provedeno  u zajedničkom radu i druženju, poželjeli jedni drugima puno uspjeha u svakodnevnom odgojno-obrazovnom radu. (SM)

U organizaciji Nacionalnog katehetskog ureda HBK i Agencije za odgoj i obrazovanje održana je u Splitu, 26. i 27. kolovoza 2019. godine, Katehetska ljetna škola za vjeroučiteljice i vjeroučitelje osnovnih škola. 340 vjeroučitelja iz cijele Hrvatske okupilo se u prostorijama Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu kako bi tijekom dva radna dana aktivno sudjelovalo u tri tematska predavanja i tri pedagoške radionice na okvirnu temu Katolički vjeronauk u procesu kurikularne reforme.

Katehetska ljetna škola započela je uvodnom molitvom koju su osmislile i predmolile vjeroučiteljice Andrea Ćapin i Jelena Laco. Zatim se u ime organizatora pozdravnim riječima i tematskim uvodom u program Škole svim sudionicima obratio mr. sc. don Josip Periš, voditelj Povjerenstva Katehetske škole i predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije. Podsjetivši na dvadeset godina dugu tradiciju održavanja Katehetske ljetne škole u Splitu, predstojnik Periš istaknuo je opravdanost ovogodišnje teme u kontekstu uvođenja Škole za život u prve i pete razrede osnovne škole te prve razrede gimnazija. Označivši koncept ovogodišnje Katehetske ljetne škole kao promišljanje o svim važnim elementima kurikuluma te njihovoj povezanosti, sličnostima i razlikama u odnosu na dosadašnji vjeroučiteljski rad, don Josip Periš naglasio je važnost evangelizacijskog i misionarskog poslanja vjeroučitelja potaknuvši ih na hrabro prihvaćanje novih izazova i promjena pred kojima se nalazi hrvatski odgojno-obrazovni sustav.

U ime domaćina prisutnima se obratio i splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić koji je vjeroučiteljsko poslanje označio kao dodatnu podršku djeci i mladima u njihovom hodu kroz život, a dobre strane Škole za život nazvao dodatnom materijom za formiranje budućnosti našeg društva. U ime suorganizatora skupa okupljene vjeroučitelje pozdravila je i Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk u splitskoj podružnici Agencije za odgoj i obrazovanje, koja je sadržaj ovogodišnje Katehetske ljetne škole predstavila kao razumijevanje mjesta i značenja katoličkog vjeronauka u kurikularnoj reformi s naglaskom na osposobljavanju vjeroučitelja za novi način planiranja, programiranja i izvođenja nastave.

Ugodan i uspješan rad na skupu sudionicima je poželjela i Marina Protić, izaslanica splitskog gradonačelnika, dok se u ime Hrvatske biskupske konferencije nazočnima obratio mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju. Uz riječi ohrabrenja vjeroučiteljima pred početak još jedne školske i vjeronaučne godine, nadbiskup Hranić također je upozorio na svojevrsne pokušaje korištenja obrazovne reforme u dnevno-političke svrhe i interesno-ideološka nadmetanja. Stoga je još jednom podsjetio kako je školski vjeronauk, bez obzira na sve didaktičko-metodičke promjene, i dalje postojan u svojim teološkim, antropološkim i religijsko-pedagoškim obilježjima.

Potom je uslijedio radni dio Škole s prvim tematskim predavanjem koje je pod naslovom Katolički vjeronauk između poniznosti i nade održao izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin, predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK i profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu. Svoje predavanje prof. Pažin temeljio je na odnosu školskog vjeronauka prema suvremenom društvu, evangelizaciji i konfesionalnosti te budućnosti ovog predmeta u sklopu Škole za život i njegova utemeljenja na pojmovima poniznosti i nade. Ističući važnost dinamične i životne skrbi o katoličkom vjeronauku u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu, Pažin je istovremeno izrazio svojevrsnu zabrinutost za budućnost ovog predmeta u kontekstu razvoja europskih i svjetskih društveno-političkih zbivanja i odgojno-obrazovnih trendova. Pri tom je naveo primjer Njemačke koja se nekada smatrala bastionom očuvanja konfesionalnosti, a danas polako popušta pred sve glasnijim zahtjevom da se konfesionalni predmet pretvori u religijsku nastavu, temeljenu na moralno-vrijednosnim postavkama izvanjskog promatranja pojedinih vjerskih praksi. Također je naglasio zahtjev kooperativnosti u kojem se, pod plaštem međukulturalne suradnje, nastoje ostvariti ciljevi škole kroz postupno izbacivanje konfesionalnog i crkvenog obilježja iz odgojno-obrazovnog sustava, a načelo kontekstualnosti se provodi kao svođenje univerzalnih istina na lokalne vlastitosti i moral koji polako postaje svrha samome sebi. Ide li u tom smjeru i naša Škola za život – zapitao se prof. Pažin – te naglasio kako postoji opasnost da ova reforma previše pozornosti pokloni didaktičko-metodičkom instrumentariju, a umjesto živih svjedoka vjere vjeroučitelje pretvori u puke aranžere nastave. Stoga je i opravdan zahtjev da se vjeronauk pokuša staviti u kontekst poniznosti i nade kao dva pomalo zaboravljena pedagoško-teološka pojma od kojih se prvi shvaća kao kompetencija koja zahtjeva hrabrost, samopoštovanje i respekt prema dugomu, dok je drugi pojam temeljno obilježje odgoja koje svoje utemeljenje nalazi u vrijednostima izvan ljudskog iskustva. Vjeronauk položen između te dvije stvarnosti omogućit će otvorenost učenju novoga i poučavanju na novi način kroz djelovanje Duha Svetoga i vjeru u ispunjenje konačne nade tj. vječnog života s Bogom, zaključio je u svom izlaganju prof. Pažin.

Nakon aktivne rasprave na zadanu temu i kreće stanke uslijedilo je drugo predavanje koje su pod nazivom Povezanost odgojno-obrazovnih ishoda i vrednovanja s naglaskom na stvaralačke procese u nastavi održale Anita Bakovljanec i Ivana Hac, vjeroučiteljice iz Stručne radne skupine za Kurikul Katoličkog vjeronauka. Njihovo interaktivno predavanje temeljilo se na objašnjavanju procesa kurikulumskog planiranja od ishoda do vrednovanja, kroz aktivne metode. Aktivno sudjelujući u predavanju vjeroučitelji su imali priliku prepoznati dobro formuliran ishod, razlikovati tri oblika vrednovanja s naglaskom na onom formativnom te su promišljali o svojim saznanjima i stavovima u odnosu prema kurikulumskom krugu planiranja kroz domene, ishode i godišnji izvedbeni kurikulum, digitalne alate poučavanja te korištenje mnogobrojnih metoda u istraživačkom učenju i učinkovitom postavljanju pitanja.

Ovo praktično i korisno predavanje bilo je dobar uvod u poslijepodnevni dio prvog dana Katehetske ljetne škole koji protekao je u znaku tri pedagoške radionice. U radionici pod nazivom Upoznavanje i primjena vjeronaučnog udžbenika katoličkog vjeronauka za 1. razred osnovne škole, koju su vodili vjeroučitelji Ivan Mikolić, Tihana Petković, Suzana Lipovac i Ana Volf, vjeroučitelji su primijenili znanja o kurikulumskom pristupu poučavanju te su uz pomoć novih didaktičkih materijala osmišljavali konkretnu aktivnost od ishoda do vrednovanja i iznosili svoja zapažanja o razlikama, novostima i mogućnostima unaprjeđenja vjeronaučne nastave u prvom razredu.

U radionici pod nazivom Upoznavanje i primjena vjeronaučnog udžbenika katoličkog vjeronauka za 5. razred osnovne škole voditeljice Barbara Sipina, Mirjana Novak, Marica Celjak i Mirela Rod-Slipčević sudionike su upoznale s konceptom novog udžbenika, godišnjom temom na kojoj je koncipiran te njegovom strukturom i posebnošću. Rad s udžbenikom temeljio se na ishodovnom kurikulumu u povezanosti s kreiranjem godišnjeg izvedbenog plana i tematskih planova kreirajući različite modele rada.

Radionica pod nazivom Ishodovno iščitavanje kurikuluma, koju su pripremile i vodile splitske vjeroučiteljice savjetnice Miranda Banovac, Zdenka Krokar, Ružica Maleš i Mirjana Vuletić, kod sudionika je nastojala osvijestiti način promišljanja, uspoređivanja i izrađivanja materijala vezanih uz konkretnu primjenu kurikuluma katoličkog vjeronauka u nastavi. Radionica je uključivala i plenumsku raspravu o dosadašnjem iskustvu vjeroučitelja i poznavanju Škole za život.

Prvi radni dan Katehetske ljetne škole završen je zajedničkim euharistijskim slavljem koje je u kapelici Nadbiskupskog sjemeništa predvodio splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić. Upravo toga se dana slavio spomendan solinskog mučenika sv. Staša koji je kao mučenik laik zaštitnik vjeroučitelja Splitsko-makarske nadbiskupije. Nadbiskup je u prigodnoj homiliji upoznao vjeroučitelje s nekim događajima iz Staševa života i njegova kasnijeg štovanja te ih potaknuo da u njegovu primjeru pronalaze nadahnuće za svoj život i vjeroučiteljsko poslanje.

Program drugoga dana Katehetske ljetne škole obuhvaćao je jedno tematsko predavanje, nastavak rada u pedagoškim radionicama te okrugli stol i završnu raspravu. Nakon zajedničke molitve koju su pripremili i predvodili Šimun Radnić i Snježana Viljac, vjeroučitelji iz Osnovne škole Faust Vrančić iz Šibenika, program je moderirao mr. sc. Anton Peranić, predstojnik Katehetskog ureda Krčke biskupije i sveučilišni nastavnik na Teologiji u Rijeci.

Interaktivno predavanje pod nazivom Aktivnosti u procesu vrednovanja razvoja učeničkih kompetencija – izrada zadataka održali su vjeroučitelji Zvonimir Lončar i Gordan Premuš. Njihovo izlaganje bilo je koncipirano na razvoju pozitivnog stava učenika prema učenju i njegovom osposobljavanju za primjenu stečenog znanja i vještina u različitim životnim situacijama. Naglasak je stavljen na poticanje učenika za kritičko i kreativno pristupanje rješavanju problema i procesu samovrednovanja. S obzirom na zahtjevnu poziciju nastavnika koji vrednuje učeničke kompetencije, važno je pratiti suvremene trendove u izradi ispitnih materijala za vrednovanje što će, prema riječima predavača, zasigurno dovesti do napuštanja nekih dosadašnjih praksi na tom području. U predavanju je naglašen složeni proces izrade zadataka za procjenu razine kompetencija što zahtjeva ozbiljnu pripremu i pozornost s temeljnim naglaskom na pretpostavkama koje osiguravaju valjanost zadatka. U protivnom, niska razina kvalitete zadataka može bitno utjecati na konačni rezultat vrednovanja tj. provjere, što u konačnici dovodi do stvaranja pogrešne slike o učenikovim postignućima i njegove slike o samom sebi. U tom smislu Lončar i Premuš predstavili su niz praktičnih savjeta za kreiranje ispitnih zadataka zatvorenog i otvorenog tipa gdje su zadatke višestrukog izbora, povezivanja i kratkog odgovora ocijenili kao najprikladnije oblike vrednovanja učenikova znanja i kompetencija. Za razliku od toga, dosadašnju praksu ispitivanja kroz metode alternativnog izbora, dopunjavanja, produženog odgovora i pisanja eseja predavači su ocijenili neprikladnima za novi koncept poučavanja vjeronauka u okviru Škole za život.

Nakon tematske rasprave koja je uslijedila po završetku predavanja, Katehetska ljetna škola nastavljena je radom u pedagoškim radionicama na tri zadane teme tako da su svi vjeroučitelji sudjelovali u sve tri radionice i time u potpunosti obradili cjeloviti program Škole. Po već ustaljenoj praksi program Katehetske škole zaključen je završnom raspravom i okruglim stolom na kojem su sudionici dobili informacije vezane uz novu školsku i vjeronaučnu godinu, s naglaskom na praćenju kurikularne reforme i daljnjem stručnom usavršavanju vjeroučitelja u okviru Škole za život. U tom smislu prof. Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk, predstavila je najčešća pitanja koja su vjeroučitelji postavljali tijekom proteklih edukacija u vezi kurikularne reforme te im pružila sasvim konkretne i praktične odgovore na njihova pitanja. I ovom prilikom vjeroučitelji su izmijenili svoja iskustva te izrazili zadovoljstvo koncepcijom i cjelokupnom organizacijom Katehetske ljetne škole. Škola je završila kratkim zahvalnim riječima voditelja povjerenstva don Josipa Periša i prigodnom molitvom. (PK)

U subotu, 6. srpnja 2019., nas šezdesetak vjeroučitelja Splitsko-makarske nadbiskupije pod vodstvom predstojnika don Josipa Periša, krenuli smo u grad Korčulu na istoimenom otoku na svoj tradicionalni godišnji izlet kojim zajednički obilježavamo kraj školske godine. Preko mora smo se uputili katamaranom iz splitske trajektne luke s gata svetoga Petra, onoga ribara Petra kojega je Gospodin poslao „loviti ljude“, a ne više ribe. Eto i nas vjeroučitelja koji, poput njega, bacamo mreže na Gospodinovu riječ, a u tom „poslu“ nema odmora ni ljetne stanke. Svjesni trajnosti vlastitoga poziva, ali ipak odmaknuti od svakodnevnih školskih obveza, prepustili smo se morskim valovima koje katamaran, zbog posebna oblika trupa, spretno siječe i razdvaja stvarajući tako uvjete za brzu vožnju. U duši zahvalni za sva dobročinstva kojima nas je Gospodin obdario tijekom protekle godine, već smo mu se preporučivali za izazove koji nas očekuju sljedeće godine, netko u tišini ispod spuštenih vjeđa, a netko dijeleći naglas razmišljanja s onima do sebe.

Prva zajednička točka u Korčuli, koja nas je već na početku očarala prekrasnim ulazom u jezgru samoga grada ponad kojega je natpis u čast kralju Tomislavu, bila je slavljenje svete mise u crkvi Svih Svetih. Ova prekrasna stara kamena crkva mnoge je od nas od prve osvojila bogatstvom umjetničkih djela raznih stilova, skladno postavljenih od stropa preko bočnih zidova do prezbiterija. Nanizali su se u Božjemu hramu ti nijemi, ali snažni svjedoci ljubavi prema Bogu, pouzdanja u njegovu zaštitu i svijesti o pripadnosti narodu i zemlji iz koje su ponikli ponosni stanovnici otoka. Svetu misu je predslavio don Josip Periš koji je u homiliji istaknuo potrebu nadilaženja starozavjetne slike Boga kojega se „kupovalo“ držeći se pravila i propisa te nerijetko svodeći vjeru na formu bez Boga. Govoreći o važnosti Isusove nazočnosti u životu svakoga od nas, propovjednik je povukao paralelu tjelesnoga posta kojemu prijeti opasnost od vjerske ispražnjenosti s potrebom posta od svega što nagriza dušu, narušava odnose i udaljava nas od Božje ljubavi. Na završetku nas je ohrabrio pred osobnim životnim izazovima i nedaćama, ali i zbog određenih promjena u školskomu sustavu te podsjetio kako vjeronauk već desetljećima prednjači u primjeni nekih metoda rada, a svaku formu koja se od nas bude tražila mi ćemo bez teškoća i bez opasnosti za svrhu vjeronauka i ispuniti.

Nakon svete mise riječ je preuzela dr. sc. Marija Hajdić, kustosica Gradskoga muzeja grada Korčule. Njezine riječi su nam potvrdile ono što smo na prvu i osjetili, a to je da je u zidove, slike, reljefe i ostala umjetnička djela kojima je crkva urešena utkana povijest ovih prostora, vjera, trud i muke ovdašnjega čovjeka. Tko je slijep za ljepotu, polako gubi smisao za nadnaravno, a ovdje su doživljaji ljepote ovozemnoga i nadnaravnoga zabilježeni dlijetom, kistom i zlatnim nitima konca. Vjera se živjela osobno, ali ne odvojeno od zajednice, čemu svjedoči bogata tradicija bratovština. Bratimi Svetoga Duha imaju posebnu prostoriju za sastanke u kojoj je vrlo vrijedna srednjovjekovna zbirka ikona s Krete. Bratimi čuvaju vjeru zajedništvom, njegovanjem tradicije, brigom za siromašne, odgojem novih naraštaja pripremajući na vrijeme „ćućine“ za one najmanje kako bi se mogli dostojno uključivati u javna vjerska događanja. Osim Bratovštine Svih Svetih, u gradu postoje još dvije: Bratovština svetoga Mihovila ili Gospe od utjehe i Bratovština svetoga Roka. Svake godine oko pet stotina muškaraca sudjeluje u procesijama. Hoće li i ovdje prevladati forma, a vjera se izgubiti pod navalom svakodnevnih potreba za zaradom i ugodnim životom, ostaje nam vidjeti. No, određena načela do kojih bratimi drže mogla bi i nama vjeroučiteljima poslužiti za primjer.

Slijedio je posjet katedrali svetoga Marka koja se naziva katedralom jer je Korčula nekada bila biskupijsko sjedište. Međutim, Korčulani tradicijski više slave svetoga Todora, a ne svetoga Marka, iskazujući na taj način otpor prema venecijanskoj vlasti. Gdje god krenemo duž Lijepe naše, uvijek možemo čuti nešto slično iz naše povijesti: bili smo pod ovom pa pod onom vlašću, borili smo se, izborili… Pod čijom smo sada vlašću? Prepoznajemo li tihu, puzajuću vladavinu koja rastače, malo po malo, ono najvrjednije što su naši predci ipak znali sačuvati: vjeru, osjećaj pripadnosti svomu narodu, obitelj kao vječno i neizbježno utočište? Kolika je i kakva naša uloga u očuvanju tih vrjednota?

Sve nas je u katedrali pozdravio i župnik don Frano Kuraja. Ukratko nam je predstavio vjerski život župe, ukazavši također na problem polaganog smanjivanja broja stanovnika ne toliko zbog iseljavanja, koliko zbog slaboga nataliteta. Kustosica je i ovdje vrlo stručno i zanimljivo predstavila katedralu kao graditeljsko i umjetničko djelo u kojoj dominiraju kamen kao građevni materijal te ideja brodske kobilice kao krovno rješenje, što svjedoči o glavnim materijalima i zanatima ovoga kraja. I ovdje, kao i u crkvenomu muzeju koji smo kasnije posjetili, nalaze se vrlo vrijedna djela slavnih autora poput Tintorettija, Blaža Jurjeva Trogiranina i drugih. Svugdje prikazi Isusa, Blažene Djevice Marije, raznih svetaca, sve što se osjećalo kao sveto i svoje, prenosilo se na platna i klesalo iz kamena. Kateheza promatranja: ljepota u svetom, sveto u ljepoti umjetnosti.

Premda se sunce nije smilovalo, a tako i treba u srpnju, mi se nismo umorili. Kad se duša puni ovakvim sadržajima, onda tijelo kaže da može izdržati. Zahvalni Bogu i Katehetskom uredu na ovako sadržajnom izletu, ipak smo se sjetili i tjelesnih potreba. Okrijepili smo se na zajedničkom ručku, uz ukusno jelo i poneku kapljicu družili se i još više opustili. Vrijeme do polaska katamarana za put prema natrag iskorišteno je po slobodnoj volji, u neformalnim druženjima, ispijanjima kave i šetnji korčulanskim kaletama. Bilo nas je posvuda, a tko je mogao odoljeti onoj čistoći „bića“ kojemu je posvećeno toliko stihova i ispjevano toliko pjesama, u kojemu je isplakano toliko suza, koje je povezalo toliko duša, koje je prehranilo toliko obitelji? Ovdje morska priča staje. (M.V.)