Promocija novih odgojiteljica u vjeri

Promocija i podjela sveučilišnih potvrdnica ozavršenom jednogodišnjem teološko-katehetskom doškolovanju za provođenje vjerskog odgoja u predškolskim ustanovama upriličena je, u subotu 28. rujna 2019. godine, u prostorijama Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Doškolovanje je organizirala Katedra religiozne pedagogije i katehetike splitskog KBF-a u suradnji s Katehetskim uredom Splitsko-makarske nadbiskupije. Promovirano je 39 odgojiteljica u vjeri.

Svečani akademski čin započeo je glazbeno-scenskom molitvom pod nazivom „Želim biti dijete milosrdnog srca“ koju su izvela djeca Katoličke vjerske skupine Dječjeg vrtića „Rusulica“ iz Splita. Tijekom akademskog čina djeca su izvela još nekoliko pjesama: „Ljubav Božja je velika“, „Biblija“ i „Pjevaj Isusu“, a sve pod vodstvom odgojiteljice Hani Čargo koja je jedna od prvih odgojiteljica u vjeri u javnim vrtićima na području Splita.

Pozdravljajući splitsko-makarskog nadbiskupa mons. Marina Barišića, dekana KBF-a prof. dr. sc. don Alojzija Čondića, pročelnicu Katedre religiozne pedagogije i katehetike na KBF-u i voditeljicu programa teološko-katehetskog doškolovanja prof. dr. sc. Jadranku Garmaz, predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije don Josip Periš čestitao je svim promoviranim odgojiteljicama u vjeri. „Poštovane odgojiteljice, vaše upisivanje zahtjevnog jednogodišnjeg programa cjeloživotnog obrazovanja za odgojiteljice u vjeri svjedočanstvo je hrabrosti vašeg kršćanskog života. Uloženi trud i vrijeme, znatni financijski troškovi, pohađanje predavanja tijekom 20-ak tjedana, polaganje ispita, a sve to bez ikakve materijalne koristi ili motiva za zaposlenjem, govore o vašoj unutarnjoj motivaciji da, uz svoju opću pedagošku izobrazbu, budete i odgojiteljice u vjeri. Upravo te činjenice zaslužuju respekt i ovog Fakulteta i svih biskupija Splitske metropolije, ustvrdio je predstojnik Periš.

Ovo je već četvrti put da se na našem fakultetu organizira ovaj program cjeloživotnog obrazovanja za odgojiteljice u vjeri u predškolskim ustanovama te je do sada teološko-katehetsko doškolovanje na našem fakultetu završilo 185 odgojiteljica. Odgojiteljice u vjeri redovito se susreću u proljeće svake godine na stručnom skupu koje za njih organizira Katehetski ured Splitsko-makarske nadbiskupije u suradnji s splitskom podružnicom Agencije za odgoj i obrazovanje, čime kontinuirano nastavljaju svoje permanentno usavršavanje.

Prigodnu riječ nazočnima uputila je i prof. Garmaz. Čestitajući odgojiteljicama, potaknula ih je na trajno usavršavanje kroz ostale programe splitskog KBF-a, rekavši kako je ponosna na sve one koji su sudjelovali u ostvarenju ovoga projekta. „Naši profesori su s iznimnom radošću dolazili na predavanja kako bi vas upoznali s temeljnim učenjima Crkve. Filozofija, osnove biblijske teologije i didaktike, dogmatika, ekleziologija, liturgika, moralna teologija vama više ne predstavljaju nepoznanicu“, naglasila je prof. Garmaz, dodavši kako su ovakvi projekti važni jer stvaraju stručnjake, a upravo „najveći stručnjaci trebaju raditi s najmanjima.“

U ime Fakulteta, pozdravnu riječ izrekao je dekan prof. dr. sc. Alojzije Čondić. Istaknuo je kako je ovo veliki događaj za Fakultet, Crkvu i cijelo društvo u kojem živimo. Zaželio je odgojiteljicama da i dalje produbljuju svoje vjersko znanje kako bi ga mogle usađivati u srca djece jer su „djeca i mladi temelj kršćanstva i naše domovine.“

Potom se novim odgojiteljicama u vjeri obratio splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić, podsjetivši sve prisutne na važnu odgojnu ulogu žene kroz cijelu ljudsku povijest. „Kolika je važnost žena u brizi za najmlađe najbolje nam govori jedan trenutak iz povijesti izabranog naroda. Dvije tete, Šifra i Pua, spasile su jedan narod. Već nam one daju čvrsto svjedočanstvo o važnosti ženskog elementa u odgoju i spašavanju djece“, naglasio je nadbiskup. Ohrabrujući odgojiteljice u vjeri, rekao je kako su one „produžena ruka koja povezuje obitelj s društvom i širom zajednicom.“ Čestitajući odgojiteljicama, poželio im je obilje Božjeg blagoslova u njihovu radu i kršćanskom rastu.

Dekan Čondić podijelio je novim odgojiteljicama u vjeri sveučilišne potvrdnice (20 ECTS bodova) na temelju kojih mogu tražiti službeni kanonski mandat i provoditi katolički vjerski odgoj u svim javnim i privatnim predškolskim ustanovama. Nadbiskup Barišić svim je odgojiteljicama uručio prigodne darove: priručnik vjerskog odgoja u predškolskim ustanovama „Njihovo je Kraljevstvo nebesko“, zbornik učeničkih literarnih i likovnih radova „U zagrljaju moje mame“ i krunicu s nadbiskupovim grbom. Na kraju svečane promocije riječi zahvale u ime svih odgojiteljica uputila je Matea Brnić Levada. Nakon promocije odgojiteljice su nastavile druženje na prigodnom domjenku u prostorijama fakulteta. (SB)

Stručni skup za vjeroučitelje pripravnike i njihove mentore

Katehetski ured Splitsko-makarske nadbiskupije u suradnji sa splitskom podružnicom Agencije za odgoj i obrazovanje već tradicionalno organizira prvi stručni skup u novoj nastavnoj godini za vjeroučitelje pripravnike i njihove mentore. Ove godine, stručni skup na temu Stručno-metodička priprema za polaganje stručnog ispita, održan je 14. rujna 2019. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Na skupu je sudjelovalo tridesetak vjeroučitelja s područja pet južnih biskupija koji su započeli stažiranje uglavnom po redovnom programu, s ciljem upoznavanja svih preduvjeta potrebnih za stjecanje prve licence za rad u školi.

Stručni skup započeo je prigodnom molitvom, a pozdravnu riječ i dobrodošlicu sudionicima skupa uputio je u ime organizatora mr. sc. don Josip Periš, predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije. Nakon kraćeg uvoda u radni dio skupa koji se sastojao od dva bloka predavanja, mr. Periš je održao prvo izlaganje na temu Duhovno-vjernički i profesionalni identitet vjeroučitelja. Ističući da je školski vjeronauk samo jedan od oblika katehetskog poslanja Crkve, pozvao je vjeroučitelje na ozbiljno i odgovorno obavljanje vjeroučiteljske službe, uključivanje u župnu zajednicu te trajno usavršavanje i rast u različitim dimenzijama: općeljudskoj, duhovno-vjerničkoj, teološkoj, didaktičko-metodičkoj i psiho-pedagoškoj. Mr. Periš je osobito naglasio važnost osobe vjeroučitelja kao najvažnijeg čimbenika katehetskog procesa, stavljajući naglasak na njegovu trostruku dimenziju: biti, znati i znati činiti te osposobljenost na različitim područjima kao što su odgoj, komunikacija, animacija i programiranje.

Budući da se u ovoj školskoj godini uvodi prva faza Cjelovite kurikularne reforme pod nazivom Škola za život, drugo predavanje na temu Glavni naglasci kurikularnog pristupa učenju i podučavanju održala je Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk u splitskoj podružnici Agencije za odgoj i obrazovanje. Prikazujući temeljne kurikulske varijable, istaknula je temeljne oznake kurikularne reforme koju obilježava prelazak na kompetencijski sustav i učenička postignuća, za razliku od dosadašnjeg usmjerenog na sadržaj. Dok tradicionalna škola predstavlja sustav usredotočen na učitelja i naglašeno prenošenje znanja, suvremena nastava usmjerena je na stjecanje kompetencija, vještina mišljenja i rješavanja problema, timskog rada i suradničkog učenja, istaknula je prof. Marunčić. U nastavku je prikazala strukturu dokumenta Kurikuluma katoličkog vjeronauka, s posebnim naglaskom na ishode učenja i oblike vrednovanja.

Nakon pauze uslijedio je drugi dio stručnog skupa u kojem je prof. Marunčić upoznala vjeroučitelje pripravnike s načinom ostvarivanja pripravničkog staža i polaganjem stručnog ispita iz vjeronauka. Najprije je održala izlaganje na temu Ostvarivanje pripravničkog staža i polaganje stručnog ispita u kojem je upoznala vjeroučitelje pripravnike i njihove mentore s programom pripravničkog staža, njihovim pravima i obvezama tijekom stažiranja te s postupkom polaganja stručnog ispita.

Nakon tematske rasprave u kojoj su vjeroučitelji imali priliku razjasniti nejasnoće vezane uz različite modele ostvarivanja pripravničkog staža te konkretne situacije pojedinih pripravnika i njihovih mentora, uslijedila je pedagoška radionica na temu Planiranje i izvođenje vjeronaučne nastave kojom je završio stručni skup. U ugodnom i opuštenom ozračju tijekom rada u skupinama vjeroučitelji su promišljali o različitim aspektima motrenja nastavnog rada, rješavajući konkretne zadatke vezane uz planiranje i programiranje, izradu dnevne priprave te kvalitetu komunikacije i interakcije na nastavnom satu. Na samom kraju vjeroučitelji pripravnici su, zahvalni za vrijeme provedeno  u zajedničkom radu i druženju, poželjeli jedni drugima puno uspjeha u svakodnevnom odgojno-obrazovnom radu. (SM)

Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje osnovnih škola

U organizaciji Nacionalnog katehetskog ureda HBK i Agencije za odgoj i obrazovanje održana je u Splitu, 26. i 27. kolovoza 2019. godine, Katehetska ljetna škola za vjeroučiteljice i vjeroučitelje osnovnih škola. 340 vjeroučitelja iz cijele Hrvatske okupilo se u prostorijama Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu kako bi tijekom dva radna dana aktivno sudjelovalo u tri tematska predavanja i tri pedagoške radionice na okvirnu temu Katolički vjeronauk u procesu kurikularne reforme.

Katehetska ljetna škola započela je uvodnom molitvom koju su osmislile i predmolile vjeroučiteljice Andrea Ćapin i Jelena Laco. Zatim se u ime organizatora pozdravnim riječima i tematskim uvodom u program Škole svim sudionicima obratio mr. sc. don Josip Periš, voditelj Povjerenstva Katehetske škole i predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije. Podsjetivši na dvadeset godina dugu tradiciju održavanja Katehetske ljetne škole u Splitu, predstojnik Periš istaknuo je opravdanost ovogodišnje teme u kontekstu uvođenja Škole za život u prve i pete razrede osnovne škole te prve razrede gimnazija. Označivši koncept ovogodišnje Katehetske ljetne škole kao promišljanje o svim važnim elementima kurikuluma te njihovoj povezanosti, sličnostima i razlikama u odnosu na dosadašnji vjeroučiteljski rad, don Josip Periš naglasio je važnost evangelizacijskog i misionarskog poslanja vjeroučitelja potaknuvši ih na hrabro prihvaćanje novih izazova i promjena pred kojima se nalazi hrvatski odgojno-obrazovni sustav.

U ime domaćina prisutnima se obratio i splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić koji je vjeroučiteljsko poslanje označio kao dodatnu podršku djeci i mladima u njihovom hodu kroz život, a dobre strane Škole za život nazvao dodatnom materijom za formiranje budućnosti našeg društva. U ime suorganizatora skupa okupljene vjeroučitelje pozdravila je i Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk u splitskoj podružnici Agencije za odgoj i obrazovanje, koja je sadržaj ovogodišnje Katehetske ljetne škole predstavila kao razumijevanje mjesta i značenja katoličkog vjeronauka u kurikularnoj reformi s naglaskom na osposobljavanju vjeroučitelja za novi način planiranja, programiranja i izvođenja nastave.

Ugodan i uspješan rad na skupu sudionicima je poželjela i Marina Protić, izaslanica splitskog gradonačelnika, dok se u ime Hrvatske biskupske konferencije nazočnima obratio mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju. Uz riječi ohrabrenja vjeroučiteljima pred početak još jedne školske i vjeronaučne godine, nadbiskup Hranić također je upozorio na svojevrsne pokušaje korištenja obrazovne reforme u dnevno-političke svrhe i interesno-ideološka nadmetanja. Stoga je još jednom podsjetio kako je školski vjeronauk, bez obzira na sve didaktičko-metodičke promjene, i dalje postojan u svojim teološkim, antropološkim i religijsko-pedagoškim obilježjima.

Potom je uslijedio radni dio Škole s prvim tematskim predavanjem koje je pod naslovom Katolički vjeronauk između poniznosti i nade održao izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin, predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK i profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu. Svoje predavanje prof. Pažin temeljio je na odnosu školskog vjeronauka prema suvremenom društvu, evangelizaciji i konfesionalnosti te budućnosti ovog predmeta u sklopu Škole za život i njegova utemeljenja na pojmovima poniznosti i nade. Ističući važnost dinamične i životne skrbi o katoličkom vjeronauku u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu, Pažin je istovremeno izrazio svojevrsnu zabrinutost za budućnost ovog predmeta u kontekstu razvoja europskih i svjetskih društveno-političkih zbivanja i odgojno-obrazovnih trendova. Pri tom je naveo primjer Njemačke koja se nekada smatrala bastionom očuvanja konfesionalnosti, a danas polako popušta pred sve glasnijim zahtjevom da se konfesionalni predmet pretvori u religijsku nastavu, temeljenu na moralno-vrijednosnim postavkama izvanjskog promatranja pojedinih vjerskih praksi. Također je naglasio zahtjev kooperativnosti u kojem se, pod plaštem međukulturalne suradnje, nastoje ostvariti ciljevi škole kroz postupno izbacivanje konfesionalnog i crkvenog obilježja iz odgojno-obrazovnog sustava, a načelo kontekstualnosti se provodi kao svođenje univerzalnih istina na lokalne vlastitosti i moral koji polako postaje svrha samome sebi. Ide li u tom smjeru i naša Škola za život – zapitao se prof. Pažin – te naglasio kako postoji opasnost da ova reforma previše pozornosti pokloni didaktičko-metodičkom instrumentariju, a umjesto živih svjedoka vjere vjeroučitelje pretvori u puke aranžere nastave. Stoga je i opravdan zahtjev da se vjeronauk pokuša staviti u kontekst poniznosti i nade kao dva pomalo zaboravljena pedagoško-teološka pojma od kojih se prvi shvaća kao kompetencija koja zahtjeva hrabrost, samopoštovanje i respekt prema dugomu, dok je drugi pojam temeljno obilježje odgoja koje svoje utemeljenje nalazi u vrijednostima izvan ljudskog iskustva. Vjeronauk položen između te dvije stvarnosti omogućit će otvorenost učenju novoga i poučavanju na novi način kroz djelovanje Duha Svetoga i vjeru u ispunjenje konačne nade tj. vječnog života s Bogom, zaključio je u svom izlaganju prof. Pažin.

Nakon aktivne rasprave na zadanu temu i kreće stanke uslijedilo je drugo predavanje koje su pod nazivom Povezanost odgojno-obrazovnih ishoda i vrednovanja s naglaskom na stvaralačke procese u nastavi održale Anita Bakovljanec i Ivana Hac, vjeroučiteljice iz Stručne radne skupine za Kurikul Katoličkog vjeronauka. Njihovo interaktivno predavanje temeljilo se na objašnjavanju procesa kurikulumskog planiranja od ishoda do vrednovanja, kroz aktivne metode. Aktivno sudjelujući u predavanju vjeroučitelji su imali priliku prepoznati dobro formuliran ishod, razlikovati tri oblika vrednovanja s naglaskom na onom formativnom te su promišljali o svojim saznanjima i stavovima u odnosu prema kurikulumskom krugu planiranja kroz domene, ishode i godišnji izvedbeni kurikulum, digitalne alate poučavanja te korištenje mnogobrojnih metoda u istraživačkom učenju i učinkovitom postavljanju pitanja.

Ovo praktično i korisno predavanje bilo je dobar uvod u poslijepodnevni dio prvog dana Katehetske ljetne škole koji protekao je u znaku tri pedagoške radionice. U radionici pod nazivom Upoznavanje i primjena vjeronaučnog udžbenika katoličkog vjeronauka za 1. razred osnovne škole, koju su vodili vjeroučitelji Ivan Mikolić, Tihana Petković, Suzana Lipovac i Ana Volf, vjeroučitelji su primijenili znanja o kurikulumskom pristupu poučavanju te su uz pomoć novih didaktičkih materijala osmišljavali konkretnu aktivnost od ishoda do vrednovanja i iznosili svoja zapažanja o razlikama, novostima i mogućnostima unaprjeđenja vjeronaučne nastave u prvom razredu.

U radionici pod nazivom Upoznavanje i primjena vjeronaučnog udžbenika katoličkog vjeronauka za 5. razred osnovne škole voditeljice Barbara Sipina, Mirjana Novak, Marica Celjak i Mirela Rod-Slipčević sudionike su upoznale s konceptom novog udžbenika, godišnjom temom na kojoj je koncipiran te njegovom strukturom i posebnošću. Rad s udžbenikom temeljio se na ishodovnom kurikulumu u povezanosti s kreiranjem godišnjeg izvedbenog plana i tematskih planova kreirajući različite modele rada.

Radionica pod nazivom Ishodovno iščitavanje kurikuluma, koju su pripremile i vodile splitske vjeroučiteljice savjetnice Miranda Banovac, Zdenka Krokar, Ružica Maleš i Mirjana Vuletić, kod sudionika je nastojala osvijestiti način promišljanja, uspoređivanja i izrađivanja materijala vezanih uz konkretnu primjenu kurikuluma katoličkog vjeronauka u nastavi. Radionica je uključivala i plenumsku raspravu o dosadašnjem iskustvu vjeroučitelja i poznavanju Škole za život.

Prvi radni dan Katehetske ljetne škole završen je zajedničkim euharistijskim slavljem koje je u kapelici Nadbiskupskog sjemeništa predvodio splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić. Upravo toga se dana slavio spomendan solinskog mučenika sv. Staša koji je kao mučenik laik zaštitnik vjeroučitelja Splitsko-makarske nadbiskupije. Nadbiskup je u prigodnoj homiliji upoznao vjeroučitelje s nekim događajima iz Staševa života i njegova kasnijeg štovanja te ih potaknuo da u njegovu primjeru pronalaze nadahnuće za svoj život i vjeroučiteljsko poslanje.

Program drugoga dana Katehetske ljetne škole obuhvaćao je jedno tematsko predavanje, nastavak rada u pedagoškim radionicama te okrugli stol i završnu raspravu. Nakon zajedničke molitve koju su pripremili i predvodili Šimun Radnić i Snježana Viljac, vjeroučitelji iz Osnovne škole Faust Vrančić iz Šibenika, program je moderirao mr. sc. Anton Peranić, predstojnik Katehetskog ureda Krčke biskupije i sveučilišni nastavnik na Teologiji u Rijeci.

Interaktivno predavanje pod nazivom Aktivnosti u procesu vrednovanja razvoja učeničkih kompetencija – izrada zadataka održali su vjeroučitelji Zvonimir Lončar i Gordan Premuš. Njihovo izlaganje bilo je koncipirano na razvoju pozitivnog stava učenika prema učenju i njegovom osposobljavanju za primjenu stečenog znanja i vještina u različitim životnim situacijama. Naglasak je stavljen na poticanje učenika za kritičko i kreativno pristupanje rješavanju problema i procesu samovrednovanja. S obzirom na zahtjevnu poziciju nastavnika koji vrednuje učeničke kompetencije, važno je pratiti suvremene trendove u izradi ispitnih materijala za vrednovanje što će, prema riječima predavača, zasigurno dovesti do napuštanja nekih dosadašnjih praksi na tom području. U predavanju je naglašen složeni proces izrade zadataka za procjenu razine kompetencija što zahtjeva ozbiljnu pripremu i pozornost s temeljnim naglaskom na pretpostavkama koje osiguravaju valjanost zadatka. U protivnom, niska razina kvalitete zadataka može bitno utjecati na konačni rezultat vrednovanja tj. provjere, što u konačnici dovodi do stvaranja pogrešne slike o učenikovim postignućima i njegove slike o samom sebi. U tom smislu Lončar i Premuš predstavili su niz praktičnih savjeta za kreiranje ispitnih zadataka zatvorenog i otvorenog tipa gdje su zadatke višestrukog izbora, povezivanja i kratkog odgovora ocijenili kao najprikladnije oblike vrednovanja učenikova znanja i kompetencija. Za razliku od toga, dosadašnju praksu ispitivanja kroz metode alternativnog izbora, dopunjavanja, produženog odgovora i pisanja eseja predavači su ocijenili neprikladnima za novi koncept poučavanja vjeronauka u okviru Škole za život.

Nakon tematske rasprave koja je uslijedila po završetku predavanja, Katehetska ljetna škola nastavljena je radom u pedagoškim radionicama na tri zadane teme tako da su svi vjeroučitelji sudjelovali u sve tri radionice i time u potpunosti obradili cjeloviti program Škole. Po već ustaljenoj praksi program Katehetske škole zaključen je završnom raspravom i okruglim stolom na kojem su sudionici dobili informacije vezane uz novu školsku i vjeronaučnu godinu, s naglaskom na praćenju kurikularne reforme i daljnjem stručnom usavršavanju vjeroučitelja u okviru Škole za život. U tom smislu prof. Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk, predstavila je najčešća pitanja koja su vjeroučitelji postavljali tijekom proteklih edukacija u vezi kurikularne reforme te im pružila sasvim konkretne i praktične odgovore na njihova pitanja. I ovom prilikom vjeroučitelji su izmijenili svoja iskustva te izrazili zadovoljstvo koncepcijom i cjelokupnom organizacijom Katehetske ljetne škole. Škola je završila kratkim zahvalnim riječima voditelja povjerenstva don Josipa Periša i prigodnom molitvom. (PK)

Izlet vjeroučitelja u Korčulu

U subotu, 6. srpnja 2019., nas šezdesetak vjeroučitelja Splitsko-makarske nadbiskupije pod vodstvom predstojnika don Josipa Periša, krenuli smo u grad Korčulu na istoimenom otoku na svoj tradicionalni godišnji izlet kojim zajednički obilježavamo kraj školske godine. Preko mora smo se uputili katamaranom iz splitske trajektne luke s gata svetoga Petra, onoga ribara Petra kojega je Gospodin poslao „loviti ljude“, a ne više ribe. Eto i nas vjeroučitelja koji, poput njega, bacamo mreže na Gospodinovu riječ, a u tom „poslu“ nema odmora ni ljetne stanke. Svjesni trajnosti vlastitoga poziva, ali ipak odmaknuti od svakodnevnih školskih obveza, prepustili smo se morskim valovima koje katamaran, zbog posebna oblika trupa, spretno siječe i razdvaja stvarajući tako uvjete za brzu vožnju. U duši zahvalni za sva dobročinstva kojima nas je Gospodin obdario tijekom protekle godine, već smo mu se preporučivali za izazove koji nas očekuju sljedeće godine, netko u tišini ispod spuštenih vjeđa, a netko dijeleći naglas razmišljanja s onima do sebe.

Prva zajednička točka u Korčuli, koja nas je već na početku očarala prekrasnim ulazom u jezgru samoga grada ponad kojega je natpis u čast kralju Tomislavu, bila je slavljenje svete mise u crkvi Svih Svetih. Ova prekrasna stara kamena crkva mnoge je od nas od prve osvojila bogatstvom umjetničkih djela raznih stilova, skladno postavljenih od stropa preko bočnih zidova do prezbiterija. Nanizali su se u Božjemu hramu ti nijemi, ali snažni svjedoci ljubavi prema Bogu, pouzdanja u njegovu zaštitu i svijesti o pripadnosti narodu i zemlji iz koje su ponikli ponosni stanovnici otoka. Svetu misu je predslavio don Josip Periš koji je u homiliji istaknuo potrebu nadilaženja starozavjetne slike Boga kojega se „kupovalo“ držeći se pravila i propisa te nerijetko svodeći vjeru na formu bez Boga. Govoreći o važnosti Isusove nazočnosti u životu svakoga od nas, propovjednik je povukao paralelu tjelesnoga posta kojemu prijeti opasnost od vjerske ispražnjenosti s potrebom posta od svega što nagriza dušu, narušava odnose i udaljava nas od Božje ljubavi. Na završetku nas je ohrabrio pred osobnim životnim izazovima i nedaćama, ali i zbog određenih promjena u školskomu sustavu te podsjetio kako vjeronauk već desetljećima prednjači u primjeni nekih metoda rada, a svaku formu koja se od nas bude tražila mi ćemo bez teškoća i bez opasnosti za svrhu vjeronauka i ispuniti.

Nakon svete mise riječ je preuzela dr. sc. Marija Hajdić, kustosica Gradskoga muzeja grada Korčule. Njezine riječi su nam potvrdile ono što smo na prvu i osjetili, a to je da je u zidove, slike, reljefe i ostala umjetnička djela kojima je crkva urešena utkana povijest ovih prostora, vjera, trud i muke ovdašnjega čovjeka. Tko je slijep za ljepotu, polako gubi smisao za nadnaravno, a ovdje su doživljaji ljepote ovozemnoga i nadnaravnoga zabilježeni dlijetom, kistom i zlatnim nitima konca. Vjera se živjela osobno, ali ne odvojeno od zajednice, čemu svjedoči bogata tradicija bratovština. Bratimi Svetoga Duha imaju posebnu prostoriju za sastanke u kojoj je vrlo vrijedna srednjovjekovna zbirka ikona s Krete. Bratimi čuvaju vjeru zajedništvom, njegovanjem tradicije, brigom za siromašne, odgojem novih naraštaja pripremajući na vrijeme „ćućine“ za one najmanje kako bi se mogli dostojno uključivati u javna vjerska događanja. Osim Bratovštine Svih Svetih, u gradu postoje još dvije: Bratovština svetoga Mihovila ili Gospe od utjehe i Bratovština svetoga Roka. Svake godine oko pet stotina muškaraca sudjeluje u procesijama. Hoće li i ovdje prevladati forma, a vjera se izgubiti pod navalom svakodnevnih potreba za zaradom i ugodnim životom, ostaje nam vidjeti. No, određena načela do kojih bratimi drže mogla bi i nama vjeroučiteljima poslužiti za primjer.

Slijedio je posjet katedrali svetoga Marka koja se naziva katedralom jer je Korčula nekada bila biskupijsko sjedište. Međutim, Korčulani tradicijski više slave svetoga Todora, a ne svetoga Marka, iskazujući na taj način otpor prema venecijanskoj vlasti. Gdje god krenemo duž Lijepe naše, uvijek možemo čuti nešto slično iz naše povijesti: bili smo pod ovom pa pod onom vlašću, borili smo se, izborili… Pod čijom smo sada vlašću? Prepoznajemo li tihu, puzajuću vladavinu koja rastače, malo po malo, ono najvrjednije što su naši predci ipak znali sačuvati: vjeru, osjećaj pripadnosti svomu narodu, obitelj kao vječno i neizbježno utočište? Kolika je i kakva naša uloga u očuvanju tih vrjednota?

Sve nas je u katedrali pozdravio i župnik don Frano Kuraja. Ukratko nam je predstavio vjerski život župe, ukazavši također na problem polaganog smanjivanja broja stanovnika ne toliko zbog iseljavanja, koliko zbog slaboga nataliteta. Kustosica je i ovdje vrlo stručno i zanimljivo predstavila katedralu kao graditeljsko i umjetničko djelo u kojoj dominiraju kamen kao građevni materijal te ideja brodske kobilice kao krovno rješenje, što svjedoči o glavnim materijalima i zanatima ovoga kraja. I ovdje, kao i u crkvenomu muzeju koji smo kasnije posjetili, nalaze se vrlo vrijedna djela slavnih autora poput Tintorettija, Blaža Jurjeva Trogiranina i drugih. Svugdje prikazi Isusa, Blažene Djevice Marije, raznih svetaca, sve što se osjećalo kao sveto i svoje, prenosilo se na platna i klesalo iz kamena. Kateheza promatranja: ljepota u svetom, sveto u ljepoti umjetnosti.

Premda se sunce nije smilovalo, a tako i treba u srpnju, mi se nismo umorili. Kad se duša puni ovakvim sadržajima, onda tijelo kaže da može izdržati. Zahvalni Bogu i Katehetskom uredu na ovako sadržajnom izletu, ipak smo se sjetili i tjelesnih potreba. Okrijepili smo se na zajedničkom ručku, uz ukusno jelo i poneku kapljicu družili se i još više opustili. Vrijeme do polaska katamarana za put prema natrag iskorišteno je po slobodnoj volji, u neformalnim druženjima, ispijanjima kave i šetnji korčulanskim kaletama. Bilo nas je posvuda, a tko je mogao odoljeti onoj čistoći „bića“ kojemu je posvećeno toliko stihova i ispjevano toliko pjesama, u kojemu je isplakano toliko suza, koje je povezalo toliko duša, koje je prehranilo toliko obitelji? Ovdje morska priča staje. (M.V.)

Najbolji olimpijci kod mons. Barišića

Splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić primio je 30. svibnja 2019. u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu šest vjeronaučnih ekipa koje su na Nadbiskupijskoj vjeronaučnoj olimpijadi, održanoj 4. ožujka 2019. u Osnovnoj školi kraljice Jelene u Solinu, postigle najbolje rezultate osvojivši prva tri mjesta u kategorijama osnovnih i srednjih škola. Učenike su pratili njihovi mentori i ravnatelji škola.

Među osnovnoškolskim ekipama na primanju su nazočile ekipe Osnovne škole „Tučepi“ pod vodstvom mentorice Marine Šimić, Osnovne škole „Zmijavci“ s mentoricom Andrijanom Bagarić i Osnovne škole „Tin Ujević“ iz Krivodola s mentoricom Slavom Ćelić. U kategoriji srednjih škola na primanju su bile ekipe iz Nadbiskupijske klasične gimnazije „Don Frane Bulić“ iz Splita pod vodstvom mentorice s. Stele Mijić, III. gimnazije iz Splita s mentoricom Anom Gelo i IV. gimnazije „Marko Marulić“ iz Splita s mentorom Nikolom Milanovićem.

U međuvremenu je u Osijeku i Đakovu, od 3. do 5. travnja 2019., održano državno natjecanje iz vjeronauka na kojem su predstavnici Splitsko-makarske nadbiskupije ponovno pokazali zavidno znanje na temu „Svjedoci radosne vijesti u hrvatskom narodu“. U kategoriji osnovnih škola drugo i treće mjesto osvojile su ekipe iz Splitsko-makarske nadbiskupije: OŠ „Tin Ujević“ iz Krivodola i OŠ „Tučepi“ iz Tučepi. Nadbiskupijska klasična gimnazija „Don Frane Bulić“ osvojila je četvrto mjesto u kategoriji srednjih škola.

Predstojnik Katehetskog ureda don Josip Periš predstavio je nadbiskupu pobjedničke ekipe s njihovim mentorima i ravnateljima škola te istaknuo kako vjeroučenici iz Splitsko-makarske nadbiskupije već godinama uzastopce postižu najizvrsnije rezultate što potvrđuje i ovogodišnji uspjeh na državnom natjecanju. Zahvalio je svim natjecateljima na uloženom trudu i učenju, kao i njihovim mentorima i ravnateljima škola. Na kraju je posebno zahvalio nadbiskupu Barišiću što je prepoznao veliki trud i uspjeh učenika priredivši za njih svečano primanje u prostorijama Ordinarijata.

Pozdravljajući članove pobjedničkih ekipa nadbiskup Barišić čestitao je ne samo učenicima, nego i ravnateljima škola iz kojih dolaze ekipe i njihovim mentorima, kao i njihovim obiteljima bez čije podrške ne bi bilo moguće posvetiti vrijeme učenju. Čestitku je uputio i nadbiskupijskim članovima državnog povjerenstva koji su zaslužni za organizaciju natjecanja. „Znanje koje ste stekli je korisno i poželjno jer pomaže čovjeku širiti horizonte, no još važnije je zajedništvo koje ste gradili. Ponosan sam na vas i hvala što ste svoju obitelj, župnu zajednicu i Nadbiskupiju predstavili u najboljem svijetlu“ – istaknuo je mons. Barišić izrazivši nadu da će učenici u hrvatskim svecima i blaženicima, koje su upoznali proučavajući građu za natjecanje, pronaći uzore vlastitog kršćanskog življenja.

Nadbiskup je svim učenicima, kao i njihovim mentorima i ravnateljima, poklonio knjigu pape Franje „Deset zapovijedi“, CD Sudamja fest 2019. te krunicu s nadbiskupovim grbom. U ime svih nazočnih nadbiskupu je na lijepom primanju, srdačnom i toplom susretu te poticajnim riječima zahvalila Vesna Ružić, ravnateljica OŠ kraljice Jelene iz Solina, te izrazila veliko zadovoljstvo što je upravo njezina škola bila domaćin nadbiskupijskog natjecanja iz vjeronauka.

U nastavku susreta nadbiskup je sve nazočne upoznao s nadbiskupskom kućom i biskupijskim uredima koji u njoj djeluju. Posebno ih je upoznao sa simbolikom središnje dvorane sv. Ivana Pavla II. u kojoj je priređeno primanje, a u kojoj je taj svetac boravio za vrijeme posjeta Splitu i Solinu 1998. godine. Dvoranu krasi i reljef s likom sv. Ivana Pavla II., rad akademskog kipara Kuzme Kovačića. Učenici su vidjeli i kapelu koja je posvećena sv. Titu, učeniku sv. Pavla i prvom vjerovjesniku u Dalmaciji, a koja svojom arhitekturom i simbolima predstavlja nekoć Salonitansku, a danas Splitsko-makarsku nadbiskupiju.

Susret je završio u srdačnoj atmosferi zajedničkim fotografiranjem i domjenkom u vrtu nadbiskupske palače. (S.B.)

Stručni skup za odgojiteljice u vjeri

U suorganizaciji Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije i splitske podružnice Agencije za odgoj i obrazovanje, u subotu, 27. travnja 2019. godine održan je međubiskupijski stručni skup za odgojiteljice u vjeri u predškolskim ustanovama na temu: Odgoj u vjeri posredstvom kršćanskih simbola. U prostorijama Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu okupilo se više od stotinu odgojiteljica s područja pet južnih biskupija kako bi što bolje upoznale, razumjele i primijenile poruku i značenje najvažnijih kršćanskih simbola u vjerskom odgoju djece rane i predškolske dobi. Na skupu su nazočile i polaznice ovogodišnjeg programa cjeloživotnog učenja i teološko-katehetskog doškolovanja koje su obogatile zbor odgojiteljica u vjeri za četrdesetak novih članica.

Stručni skup je započeo, kako i dolikuje odgojiteljicama u vjeri, euharistijskim slavljem koje je predvodio don Josip Periš, predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije. U prigodnoj homiliji don Josip se osvrnuo na strah i nevjericu Isusovih učenika i nakon susreta s Uskrslim, jer je taj susret u njima izazvao nova pitanja i nedoumice. Gledali su Isusa tjelesnim očima, ali oči vjere bile su im zatvorene. Unatoč tome, Isus im je pristupio s povjerenjem, dajući im najdragocjenije poslanje: „Pođite po svem svijetu, propovijedajte evanđelje svemu stvorenju“ (usp. Mk 16,15). To poslanje oni su u potpunosti ispunili tek nakon Pedesetnice kad su osnaženi Duhom Svetim počeli ne samo propovijedati o Isusu, nego i činiti čudesa u Njegovo ime. I upravo to Ime, kako nekada tako i danas, postalo je mnogima kamen spoticanja, istaknuo je don Josip. Aktualizirajući odnos suvremenog svijeta prema Isusu Kristu, pozvao je odgojiteljice da se zahvaćene iskustvom žive vjere ne umore pripovjedati o Isusu i činiti dobra djela u Njegovo ime, nastavljajući tako Kristovo poslanje u svojim obiteljima i na svojim radnim mjestima.

Nakon kraće stanke uslijedio je radni dio stručnog skupa koji se sastojao od plenarnog predavanja i tri pedagoške radionice. Predavanje na temu Teologija i poruka kršćanskih simbola održao je dr. sc. fra Domagoj Volarević, sveučilišni nastavnik liturgike na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Polazeći od potrebe korištenja znakova i simbola u svakodnevnoj komunikaciji, dr. Volarević je protumačio njihovo značenje, potkrepljujući svoje izlaganje mnoštvom primjera. Znak je osjetilna stvarnost koja, podražavajući naš perceptivni sustav, upućuje na neku drugu, točno određenu, ali našoj percepciji trenutno odsutnu stvarnost. Simbol je teže definirati jer otvara više mogućnosti komunikacije nego znak. Možemo reći da je korištenjem simbola stvarnost koja se označuje „na neki način“ već prisutna, priopćena, ali ne u potpunosti. Potom je dr. Volarević protumačio ulogu i značenje znakova i simbola te znakovnih i simboličkih radnji u kršćanskom bogoslužju u kojem se čovjek susreće s Bogom, s Neizrecivim. U bogoslužju znakovi i simboli upućuju ljudski duh na područja izvan osjetilne stvarnosti. Njih nije moguće sve odjednom naučiti, nego postupno. Možemo reći da pravilnim korištenjem i shvaćanjem značenje simbola uvijek iznova učimo. To vrijedi i za svjetovno i za religijsko područje, zaključio je dr. Volarević.

U pedagoškim radionicama, koje su osmislile i održale odgojiteljice iz Dječjeg vrtića Dobri, pod vodstvom njihove ravnateljice s. Mirjane Kutleša, sudionice stručnog skupa su imale prigodu upoznati kako teorijski okvir znakova i simbola pretočiti u konkretne primjere i praktične poticaje te kako ih koristiti u vjerskom odgoju djece rane i predškolske dobi. Prvu radionicu o kršćanskom simbolu svjetla održale su odgojiteljice Ranka Rogulj i Milva Buljubašić, drugu radionicu o simbolima kruha i vina predvodile su odgojiteljice Ecija Budić i Ivana Šarić, a treću o kršćanskom simbolu i značenju vode priredile su odgojiteljice Mirela Muhar i Katja Ivančić. Koristeći se načelima Montessori pedagogije te primjenjujući niz različitih metoda i oblika rada, voditeljice su predstavile kako putem navedenih kršćanskih simbola uvesti dijete u odnos s Bogom i probuditi u njemu iskrenu radost prema Isusu Kristu, kako uvesti dijete u shvaćanje tajne života koji je dar, kako poticati dječje čuđenje i divljenje prema Stvoritelju te kako pomoći djetetu u otkrivanju tajne života kao i njegove povezanosti sa Stvoriteljem.

Stručni skup je završio okupljanjem svih sudionika gdje su nazočni imali prigodu iznijeti svoje zadovoljstvo zbog ljepote druženja, zajedničkog učenja i slavljenja Boga te međusobne razmjene iskustva. Na samom kraju skupa organizatori su uputili sudionicima nekoliko kraćih informacija, zahvalili im na angažiranom sudjelovanju u svim dijelovima stručnog skupa te ih pozvali da svojim idejama i prijedlozima pridonesu osmišljavanju sljedećih programa stručnog usavršavanja za odgojiteljice u vjeri. (S.M.)

Duhovna obnova vjeroučitelja laika

U organizaciji Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije održana je u subotu 13. travnja 2019. godine u nadbiskupijskom marijanskom svetištu Majke Božje Lurdske u Vepricu godišnja duhovna obnova za vjeroučitelje laike Splitsko-makarske nadbiskupije. Na duhovnoj obnovi se okupilo preko stotinu vjeroučitelja iz različitih krajeva Nadbiskupije što je susretu dalo poseban pečat. Animator duhovne obnove bio je dr. sc. don Boris Vidović, profesor psihologije na KBF-u u Splitu. Don Boris je kroz duhovni nagovor, pokorničko bogoslužje i svetu misu uveo vjeroučitelje u Veliki tjedan i potaknuo ih da svoj vjeroučiteljski poziv žive vjerujući u put Kristova križa, bez obzira na poteškoće koje nasljedovanje križa donosi u suvremenom svijetu.

U duhovnom nagovoru, pod naslovom „Izazov vjerovanja“, don Boris je istaknuo da se svi susrećemo s pitanjima vjerovanja i smisla svega onoga što činimo u svakodnevnom životu. Posebno je naglasio kako se od vjeroučitelja u odnosima na svim razinama (odnos prema obitelji, kolegama na poslu, djeci, partikularnoj Crkvi) očekuje svjedočenje Kristova evanđelja. S obzirom na promjene svijeta u kojem živimo i stalnu nestabilnost koju taj svijet nudi, upitao je: „Može li vjeroučitelj u mreži svih navedenih odnosa i promjena biti svjedok Kristova evanđelja?“ Naš odnos prema Bogu ovisi o kvaliteti odnosa koje živimo u svakodnevnom životu. Svjedoci smo kako teške situacije u našim životnim odnosima dovode do osjećaja bespomoćnosti pred Bogom. Isus je ekstremna potvrda navedenoga, jer i on sam na Veliki petak postavlja pitanje: „Bože moj, zašto si me ostavio?“ On ne postavlja pitanje Bogu zbog nevjere u Njega, nego zbog osjećaja napuštenosti i odbačenosti izazvanog od ljudi. S druge stane, za kvalitetan odnos prema ljudima važan je odnos s Bogom – istaknuo je animator duhovne obnove.

U nastavku izlaganja don Boris je stavio naglasak na odnos naše vjere prema suvremenom svijetu. Vjera ima uzrok, ona nam je uvijek posredovana i kao takva treba uključivati ljude oko nas. U suvremenom svijetu brzih promjena od čovjeka se očekuje trenutačno iskustvo kao znak njegove autentičnosti. Zbog toga vjeru ne možemo poistovjetiti samo sa znanjem. Zaključujući duhovni nagovor, animator je vjeroučiteljima pokušao odgovoriti na pitanje: „Što Bog očekuje od nas?“ Koristeći tehnike suvremenog svijeta, našim vjeroučenicima i svim ljudima koje susrećemo nećemo donijeti ništa novo. Ako izaberemo odnos s Isusom i pokušamo ga živjeti u svim našim odnosima, puno puta nećemo vidjeti rezultate našega napora, nego suprotno, bit ćemo ismijani i „naivni“ u očima naših suvremenika. Upravo u tim trenucima „poraza“ dolazimo do razumijevanja misterija vjere i naših života. Isus nas na Veliki petak poziva da prihvatimo „ludost poraza na križu“ kako bismo ljubav evanđelja mogli naviještati ljudima oko nas.

Kroz kratko pokorničko bogoslužje, meditirajući nad tekstom Matejeva evanđelja (Mt 25, 31-46), animator duhovne obnove je potaknuo vjeroučitelje na poniznost prema bližnjima koju je moguće ostvariti samo ako svakom čovjeku pristupamo kao otajstvu Božjemu. Vjeroučitelji su potom pristupili sakramentu pomirenja, a nakon toga, pomireni s Bogom i s ljudima, euharistijskom slavlju. Tumačeći tekst dnevnog evanđelja (Iv 11, 45-56) don Boris je istaknuo kako je Isusa svatko od njegovih suvremenika doživljavao na svoj način. Farizeji i pismoznanci u novosti Isusove poruke vide opasnost za svoj društveni položaj. Nažalost, i suvremenom čovjeku prijeti opasnost da zbog svojih „sitnih“ interesa ne dopusti Bogu ulazak u život. Homiliju je zaključio riječima: „Dopustimo Isusu da uskrsne u nama, kroz smrt naših privatnih interesa, jer jedino na taj način možemo dopustiti svojim bližnjima da rastu, bez osjećaja vlastite ugroženosti.“

Na kraju euharistijskog slavlja u ime svih vjeroučitelja predstojnik Katehetskog ureda don Josip Periš zahvalio je voditelju duhovne obnove i pozvao vjeroučitelje na ustrajnost u njegovanju vlastite vjere prema Bogu i na ljubav prema svakom čovjeku.

U poslijepodnevnom dijelu programa, u ugodnom i opuštenom ozračju vjeroučitelji su zajedno blagovali, a potom su, nakon kraće pauze, krenuli na pobožnost križnog puta koju je predvodio predstojnik Periš. Tekstove križnog puta po postajama pripremili su i čitali sami vjeroučitelji. Osnaženi porukom Kristove ljubavi uronili su u otajstva Muke prinoseći sebe, svoju Domovinu, svoje učenike i sve patnike – Kristu Patniku. (S.B.)

XX. međubiskupijski susret maturanata

U organizaciji Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije održan je 6. travnja 2019. godine jubilarni dvadeseti međubiskupijski susret maturanata. Na susretu se okupilo više od 2.000 učenika završnih razreda srednjih škola iz Splitsko-makarske, Zadarske i Šibenske nad/biskupije te njihovih vjeroučitelja i profesora. Započeo je sv. misom u crkvi sv. Ante na Humcu, a nastavio se zajedničkim druženjem u Međugorju i Mostaru. Maturanti su na ovaj način izrazili zahvalnost Bogu na milosti i svim darovima koje im je udijelio tijekom srednjoškolskog obrazovanja.

Mnogi su mladići i djevojke prije i tijekom sv. mise pristupili sakramentu pomirenja, za što im je na raspolaganju bilo desetak svećenika. Misno slavlje predvodio je hvarski biskup mons. Petar Palić, koji je u homiliji mladima kazao da je pred njima vrijeme intenzivne priprave za polaganje ispita zrelosti u kojima će pokušati odgovoriti na važna životna pitanja. Pozvao ih je da sebi odgovore i na najvažnije pitanje: tko je za njih Isus Krist? U svetopisamskom čitanju, nastavio je biskup Palić, čuli smo da je on za neke prorok, za druge Krist, a da su treći posumnjali u njega. To pitanje označava bit našeg kršćanskog života, a najveća se tragedija događa kad ostanemo ravnodušni prema Kristu i njegovoj riječi. Tko želi zaista prihvatiti Krista mora svojim životom pokazati da vjeruje u njega, mora prihvatiti njegov jezik ljubavi i opraštanja, kazao je biskup te iznio nekoliko misli pape Franje iz najnovije apostolske pobudnice „Krist živi“. Papa poručuje mladima da ih Bog ljubi, da ih Krist spašava i da nam po živomu Kristu dolazi svako dobro. Zaključujući homiliju biskup je pozvao maturante da to nikada ne zaborave.

Euharistijsko slavlje animirali su učenici Gimnazije Dinka Šimunovića pod vodstvom vjeroučiteljice s. Natanaele Radinović pripremivši čitanja, molitve vjernike i prinos darova. Svojim lijepim i skladnim pjevanjem euharistijsko slavlje obogatili su učenici Gimnazije dr. Mate Ujevića iz Imotskog pod ravnanjem vjeroučitelja Josipa Domazeta.

Predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije don Josip Periš i ove je godine u ime svih maturanata uručio novčani prilog gvardijanu samostana fra Dariu Dodigu  za potrebe školovanja jednog siromašnog maturanta iz toga kraja. Ova već tradicionalna akcija i gesta – Maturanti stipendiraju maturanta – nagrađena je oduševljenim pljeskom svih okupljenih mladića i djevojaka. Potom se don Josip zahvalio dragom Bogu na svim darovima koje nam je udijelio, nazočnim maturantima te svima koji su sudjelovali u organizaciji ovog impozantnog susreta.

„Prošle smo godine odlučili da susret na Humcu ne završimo samo s blagoslovom, nego i jednim vrijednim svjedočanstvom“, nastavio je don Josip najavljujući gosta iznenađenja. Bila je to naša proslavljena atletičarka Blanka Vlašić koju su iznenađeni i oduševljeni maturanti pozdravili dugotrajnim pljeskom.

Niz godina ponajbolja svjetska atletičarka započela je svoje poticajno svjedočanstvo riječima da je i ona poput svetog Pavla bila žestoki progonitelj kršćana. Njezina su nedjela nanosila bol cijeloj Crkvi koju, sada to zna, moramo gledati kao svoju proširenu obitelj. „Kada u svakom čovjeku vidimo Krista, naši se susreti pretvaraju u molitvu“ – kazala je Blanka. Vrativši se mislima u nedavnu prošlost, prisjetila se kako su mnogi hranili njezin ego. Nije mogla zamisliti život bez sporta i uspjeha u njemu, a onda ju je pogodila prava noćna mora koja se Božjom providnošću pretvorila u najveću milost. Doživjela je tešku ozljedu, a kada te izda vlastito tijelo zaista je teško ne klonuti duhom. Bio je to njezin prvi veliki križ, zahvaljujući kojemu je shvatila da smo preko jednog drugog križa otkupljeni. Dugo je vremena nemoćno promatrala krhotine svoga života, no na kraju je istinski spoznala Gospodina te smogla snage potpuno mu se predati. Bilo je to duboko obraćenje nakon kojega je osjetila da se vratila duhovnom domu. Ljudi često traže čuda, ali najveća čuda nisu vidljiva – kazala je Blanka. Ona se događaju u dubini duše koju Bog mijenja. Krist je osoba s kojom moramo uspostaviti odnos. Moramo s njime razgovarati. Moramo se također boriti s našim manama i nedostatcima. To nije ni čudno ni strašno, jer niti sveci nisu bili bez grijeha – zaključila je naša proslavljena atletičarka. Na kraju je mlade pozvala da odluče biti sveti, da budu hrabri i da ne dopuste da se njihova svijeća ugasi. 

Bog je podario lijepo vrijeme pa su duhovno okrijepljeni maturanti, njihovi vjeroučitelji i profesori, nakon misnog slavlja na Humcu druženje nastavili u Mostaru i Međugorju. (N.M.)

Nadbiskupijski stručni skup

U organizaciji Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije i splitske podružnice Agencije za odgoj i obrazovanje, u Splitu je 9. ožujka 2019. godine održan nadbiskupijski stručni skup za vjeroučitelje u školi. U dvorani Nadbiskupskog sjemeništa okupilo se oko 250 vjeroučitelja iz Splitsko-makarske nadbiskupije i Hvarske biskupije kako bi sudjelovali u dva tematska predavanja i okruglom stolu na temu: Prenošenje vjere mladima danas.

Nakon uvodne molitve koju su osmislile i predmolile vjeroučiteljice s. Natanaela Radinović i Helena Balajić, u rad stručnog skupa sudionike je uveo mr. sc. don Josip Periš, predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije. Don Josip je istaknuo kako se ideja za temu stručnog skupa javila kao posljedica Biskupske sinode o mladima u Rimu, održane u listopadu 2018. godine, te kako je cilj skupa senzibilizirati vjeroučitelje na ustrajnost i osmišljavanje novih pastoralnih modela u radu s mladima. U ime domaćina pozdravnu pastirsku riječ prisutnim vjeroučiteljima uputio je i splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić. Nadbiskup je istaknuo važnost izabrane teme koja je “kruh svagdanji” vjeroučiteljskih napora te napomenuo da je mladost važna etapa ljudskog života, a primljena formacija u mladosti utječe na sve ostale etape ljudskog života. Stoga, formacija u vjeri traži konstantu u prenošenju pologa vjere, trajni rast u ljubavi i ustrajnoj molitvi s ciljem da naši mladi postanu djelatni članovi društva i Crkve, istaknuo je nadbiskup Barišić.

Prvo predavanje, pod naslovom Vjera i religioznost adolescenata i mladih – teološko-sociološki pogled, održala je prof. dr. sc. Valentina Mandarić, profesorica na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu i predstojnica Ureda za vjeronauk u školi Zagrebačke nadbiskupije. U prvom dijelu predavanja ukazala je na teškoće i promjene u tumačenju, poznavanju i razumijevanju pojmova adolescenti i mladi, analizirajući njihov profil, životni kontekst i životne stilove suvremenog društva unutar kojeg se adolescenti i mladi kreću. Odrasli se danas suočavaju s ozbiljnim teškoćama u razumijevanju svijeta mladih, s nejasnoćom o načinu pristupa i pomoći mladima da se susretnu s Kristom i Crkvom u kontekstu u kojem se više ne mogu toliko oslanjati na obitelj i društvo. Polazeći od te činjenice, uočljivo je slabljenje kršćanskog identiteta, tendencija udaljavanja mladih od Crkve, ali ne i od religije i duhovnosti, naglasila je prof. Mandarić. Kompleksnost društvenih promjena dovela je i do promjena u definiranju pojma mladi. Mlade definira dijeleći ih u tri kategorije: adolescenti, predodrasli i odrasli mladi. Time smješta mladost do uključivo 34. godine. Mišljenja je i kako nije dobro govoriti o mladosti, već je nužno govoriti o konkretnim ljudima, mladima. Mladost je postala ideal kojem se teži i time nerijetko ne prihvaća prolaznost navedenog razdoblja ljudskog života.

Novi antropološko-kulturalni izazovi s kojima se mladi danas suočavaju utječu na oblikovanje njihovog identiteta i usvajanje vrjednota, a pitanje je koliko ih uspijevamo ispravno i cjelovito interpretirati i na tom temelju oblikovati svoja pastoralna nastojanja, naglasila je prof. Mandarić. Polazeći od navedenog, prof. Mandarić je predstavila životne stilove i generacijska obilježja mladih danas. Digitalna kultura omogućila je mladima stvaranje virtualnog identiteta koji zauzima sve važnije mjesto i u njihovom stvarnom životu do te mjere da mladi nerijetko gube kontakt sa stvarnim svijetom. Za razliku od prethodnih generacija, za današnje mlade se kaže da su „generacija kojoj se ne žuri odrasti“. Riječ je o digitalnoj generaciji kojoj je „web forma mentis“– istaknula je predavačica. U analizi svijeta mladih važnu ulogu ima metoda kulturne analize koja od vjeroučitelja traži da se osposobi iščitavati suvremenu situaciju i kulturu mladih. Istaknuto je da danas na životne stilove mladih najviše utječe društvenost, transparentnost, neposrednost, sloboda i iskustvo.

Je li se Crkva udaljila od mladih? – upitala je prof. Mandarić. Istaknula je kako je Crkva oduvijek pokazivala brigu za mlade, a o čemu svjedoči i papa Franjo sazivanjem Biskupske sinode o mladima 2018. godine. Potrebno je osmišljavati i provoditi pastoral u službi današnjih mladih, nudeći im ljepotu i snagu evanđeoske poruke spasenja. Predstavljene su i moguće zapreke na putu mladih do zrelosti vjere, među kojima se ističu neuspjela kršćanska inicijacija, nejasnoće u odgovoru na pitanje što znači biti kršćanin kad se odraste, korelacija između osobne vjere i „kućne vjere“, kriza generacijskog prenošenja vjere, razočaranost u Crkvu i kriza odraslosti, odnosno reinterpretacija smisla ljudskog života. U završnom dijelu predavanja, prof. Mandarić je istaknula kako su mladi sadašnjost, a ne samo budućnost Crkve i da bi nam svima cilj trebao biti odrastao vjernik zauzet u Crkvi i društvu. Osobito mjesto u senzibiliziranju i primjeru mladima zauzima pitanje vjerodostojnosti odraslih vjernika čija je uloga u prenošenju vjere neprocjenjiva, zaključila je prof. Mandarić. Uslijedila je tematska rasprava te obavijesti iz Katehetskog ureda i Agencije za odgoj i obrazovanje.

Drugo predavanje na temu Prenošenje vjere mladima u svjetlu održane sinode o mladima, vjeri i razlučivanju zvanja održao je mons. dr. sc. Marko Semren, pomoćni banjalučki biskup. Predstavljajući tijek rasprava i zaključke s održane Biskupske sinode o mladima 2018. godine, biskup Semren se osobito osvrnuo na ulogu Crkve, majke i učiteljice vjernika, kao i na plod sinodalnog zajedništva, a to je svijest potrebe i zajedničkog rada mladih i odraslih kako bi se iznašla rješenja i unaprijedio međusobni pristup. Sinodalni oci su iskazali razumijevanje prema potrebama i pitanjima mladih, osobito u vidu njihovog afektivnog i spolnog života, preispitivanja i nejasnoća, obiteljskih, nerijetko teških, situacija, kao i pitanje migracija i ulaska mladih u svijet rada. Sinodalni oci su raspravljali i o potrebi mistagoškog puta vjere nakon primanja sakramenata kršćanske inicijacije, sa sviješću kako je Crkva trajno na putu vjere. Istaknuta je i veća potreba usmjeravanja pastorala prema najslabijim članovima društva. Biskup Semren je istaknuo i pozitivna iskustva u radu s mladima u BiH, ističući važnost traženja i razlučivanja u izboru na egzistencijalnom području. Biskup je istaknuo kako je svako zvanje različito i posebno i kako na tom putu sazrijevanja i razlučivanja zvanja pratitelj može biti svaki pojedinac svjedočkog života vjere, prikladno pripremljen. Sinoda je istaknula i obnovljeno crkveno zajedništvo i jedinstvo vjere koje se ostvaruje zanosom ali i preuzetim rizikom u pastoralnim nastojanjima. Mladi su pozvani pomladiti lice Crkve jer Bog je mlad, istaknuo je mons. Semren. Ako želi biti aktualna, Crkva mora učvrstiti most između sebe i modernog svijeta.

Sinodalni oci su uputili i pismo mladima kojima ih ohrabruju da u svom životnom okruženju obnove lice svijeta prema temeljnim vrednota ljubavi, istine i pravde. Sinoda je svjesna kako se današnji mladi ugledavaju na suvremene uzore, svojevrsne zvijezde i da žele i sami biti zvijezde. Stoga, Sinoda nudi paradigmatski okvir u radu s mladima. Sinoda poziva da mladima osvijetlimo kerigmu i katehezu kao svojevrsnu “zvijezdu vjere” po uzoru na Mariju. Poziva nas da u mladima budimo “zvijezdu srca”, koja se otvara Božjoj Riječi i obraćenju. Promiče i puteve socijalne formacije naslovljene “zvijezdom mudrosti”. Ističe važnost biblijske formacije mlade osobe kao “zvijezde teologije”. Da bi se zadobilo izlječenje od raznih oblika ovisnosti, istaknuta je važnost i promicanja “zvijezde Samaritanca”, koji služi iz ljubavi prema bližnjemu. Mladi su pozvani biti “zvijezde izlaska” u zajedničkom hodu prema Isusu Kristu i u misijskom poslanju Crkve. “Zvijezda nade” budi nadu, osobito pod vidom integracije migranata. Istaknuta je važnost promicanja “zvijezde Abrahama”, odnosno interkulturalna formacija mladih, “zvijezde ljubavi” u formaciji mladih, zaručnika i bračnih drugova i “zvijezde Uskrsa”, odnosno otkrivanja ljepote i snage liturgijskih slavlja naspram svake krhkosti. Citirajući homiliju pape Franje, biskup je istaknuo Isusovo hodajuće otajstvo služenja prema slijepom prosjaku Bartimeju prepoznato u tri koraka: slušati drugoga s ljubavlju, biti bližnji i svjedočiti ljubav Božju koja spašava, put je vjere, zaključio je svoje predavanje biskup Semren.

Uslijedio je okrugli stol na temu Pastoralno-katehetski modeli rada s mladima.Uz moderatora don Josipa Periša, sudionici okruglog stola bili suistaknuti vjeroučitelji u pastoralnom radu s mladima, Marin Periš, djelatnik izdavačke kućeSalesiana i televizijski voditelj na Laudato TV, Ana Marčinko, vjeroučiteljica i predstojnica Vijeća za mlade Dubrovačke biskupije, Darko Rapić, član Hrvatskog nadzemlja i Mario Žuvela, vjeroučitelj u Osnovnoj školi Bijaći iz Kaštel Novoga.

Marin Periš je iznio svoja iskustva, mogućnosti i nužnost odgoja mladih u vjeri putem suvremenih medija. Periš zaključuje kako bez medija danas ne možemo pristupati mladima koje možemo odgajati ljepotom slike i iskustvom vjere, kvalitetno osmišljenim sadržajima, međusobnom suradnjom na biskupijskoj i župnoj razini, preuzimanjem inicijative i omogućavanjem mladima da sami stvaraju digitalne materijale za mlade. Ana Marčinko je iznijela iskustvo kampiranja kao modela rada s mladima, osobito ističući primjer Mljetovanja prožetog edukativnim, duhovnim, radnim i rekreacijskim sadržajima. Darko Rapić se osvrnuo na djelovanje Hrvatskog nadzemlja, osnovanog od strane mladih vjernika laika, kojim aktualiziraju kršćansku poruku, animiraju i senzibiliziraju mlade, osobito studente, za život vjere. Istaknuo je važnost razumljivog jezika, odnosno govora koji će biti jasan i pristupačan mladima, koristeći se često i provokativnim naslovima i humorom u svoj objektivnosti i realnosti kršćanske poruke. Mario Žuvela je istaknuo bogato iskustvo i mnogostruke oblike rada s mladima u svojoj župnoj zajednici u Kaštel Novom. Istaknuo je važnost otvorenog i suradničkog odnosa između župnika i vjeroučitelja, ali i drugih zainteresiranih, koji bi u manjim grupama postupno mogli ostvarivati određene pastoralne inicijative, ne nametanjem već osluškivanjem potreba mladih i usmjeravanjem njihovog hoda vjere.

Isticanjem pozitivnih iskustava u radu s mladima i poticajima na ustrajnija i nova pastoralna zauzimanja i mogućnosti, uspješno je priveden kraju nadbiskupijski stručni skup za vjeroučitelje u školi. (T.T.)