Stručni skup za odgojiteljice u vjeri

U suorganizaciji Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije i splitske podružnice Agencije za odgoj i obrazovanje, u subotu, 27. travnja 2019. godine održan je međubiskupijski stručni skup za odgojiteljice u vjeri u predškolskim ustanovama na temu: Odgoj u vjeri posredstvom kršćanskih simbola. U prostorijama Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu okupilo se više od stotinu odgojiteljica s područja pet južnih biskupija kako bi što bolje upoznale, razumjele i primijenile poruku i značenje najvažnijih kršćanskih simbola u vjerskom odgoju djece rane i predškolske dobi. Na skupu su nazočile i polaznice ovogodišnjeg programa cjeloživotnog učenja i teološko-katehetskog doškolovanja koje su obogatile zbor odgojiteljica u vjeri za četrdesetak novih članica.

Stručni skup je započeo, kako i dolikuje odgojiteljicama u vjeri, euharistijskim slavljem koje je predvodio don Josip Periš, predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije. U prigodnoj homiliji don Josip se osvrnuo na strah i nevjericu Isusovih učenika i nakon susreta s Uskrslim, jer je taj susret u njima izazvao nova pitanja i nedoumice. Gledali su Isusa tjelesnim očima, ali oči vjere bile su im zatvorene. Unatoč tome, Isus im je pristupio s povjerenjem, dajući im najdragocjenije poslanje: „Pođite po svem svijetu, propovijedajte evanđelje svemu stvorenju“ (usp. Mk 16,15). To poslanje oni su u potpunosti ispunili tek nakon Pedesetnice kad su osnaženi Duhom Svetim počeli ne samo propovijedati o Isusu, nego i činiti čudesa u Njegovo ime. I upravo to Ime, kako nekada tako i danas, postalo je mnogima kamen spoticanja, istaknuo je don Josip. Aktualizirajući odnos suvremenog svijeta prema Isusu Kristu, pozvao je odgojiteljice da se zahvaćene iskustvom žive vjere ne umore pripovjedati o Isusu i činiti dobra djela u Njegovo ime, nastavljajući tako Kristovo poslanje u svojim obiteljima i na svojim radnim mjestima.

Nakon kraće stanke uslijedio je radni dio stručnog skupa koji se sastojao od plenarnog predavanja i tri pedagoške radionice. Predavanje na temu Teologija i poruka kršćanskih simbola održao je dr. sc. fra Domagoj Volarević, sveučilišni nastavnik liturgike na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Polazeći od potrebe korištenja znakova i simbola u svakodnevnoj komunikaciji, dr. Volarević je protumačio njihovo značenje, potkrepljujući svoje izlaganje mnoštvom primjera. Znak je osjetilna stvarnost koja, podražavajući naš perceptivni sustav, upućuje na neku drugu, točno određenu, ali našoj percepciji trenutno odsutnu stvarnost. Simbol je teže definirati jer otvara više mogućnosti komunikacije nego znak. Možemo reći da je korištenjem simbola stvarnost koja se označuje „na neki način“ već prisutna, priopćena, ali ne u potpunosti. Potom je dr. Volarević protumačio ulogu i značenje znakova i simbola te znakovnih i simboličkih radnji u kršćanskom bogoslužju u kojem se čovjek susreće s Bogom, s Neizrecivim. U bogoslužju znakovi i simboli upućuju ljudski duh na područja izvan osjetilne stvarnosti. Njih nije moguće sve odjednom naučiti, nego postupno. Možemo reći da pravilnim korištenjem i shvaćanjem značenje simbola uvijek iznova učimo. To vrijedi i za svjetovno i za religijsko područje, zaključio je dr. Volarević.

U pedagoškim radionicama, koje su osmislile i održale odgojiteljice iz Dječjeg vrtića Dobri, pod vodstvom njihove ravnateljice s. Mirjane Kutleša, sudionice stručnog skupa su imale prigodu upoznati kako teorijski okvir znakova i simbola pretočiti u konkretne primjere i praktične poticaje te kako ih koristiti u vjerskom odgoju djece rane i predškolske dobi. Prvu radionicu o kršćanskom simbolu svjetla održale su odgojiteljice Ranka Rogulj i Milva Buljubašić, drugu radionicu o simbolima kruha i vina predvodile su odgojiteljice Ecija Budić i Ivana Šarić, a treću o kršćanskom simbolu i značenju vode priredile su odgojiteljice Mirela Muhar i Katja Ivančić. Koristeći se načelima Montessori pedagogije te primjenjujući niz različitih metoda i oblika rada, voditeljice su predstavile kako putem navedenih kršćanskih simbola uvesti dijete u odnos s Bogom i probuditi u njemu iskrenu radost prema Isusu Kristu, kako uvesti dijete u shvaćanje tajne života koji je dar, kako poticati dječje čuđenje i divljenje prema Stvoritelju te kako pomoći djetetu u otkrivanju tajne života kao i njegove povezanosti sa Stvoriteljem.

Stručni skup je završio okupljanjem svih sudionika gdje su nazočni imali prigodu iznijeti svoje zadovoljstvo zbog ljepote druženja, zajedničkog učenja i slavljenja Boga te međusobne razmjene iskustva. Na samom kraju skupa organizatori su uputili sudionicima nekoliko kraćih informacija, zahvalili im na angažiranom sudjelovanju u svim dijelovima stručnog skupa te ih pozvali da svojim idejama i prijedlozima pridonesu osmišljavanju sljedećih programa stručnog usavršavanja za odgojiteljice u vjeri. (S.M.)

Duhovna obnova vjeroučitelja laika

U organizaciji Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije održana je u subotu 13. travnja 2019. godine u nadbiskupijskom marijanskom svetištu Majke Božje Lurdske u Vepricu godišnja duhovna obnova za vjeroučitelje laike Splitsko-makarske nadbiskupije. Na duhovnoj obnovi se okupilo preko stotinu vjeroučitelja iz različitih krajeva Nadbiskupije što je susretu dalo poseban pečat. Animator duhovne obnove bio je dr. sc. don Boris Vidović, profesor psihologije na KBF-u u Splitu. Don Boris je kroz duhovni nagovor, pokorničko bogoslužje i svetu misu uveo vjeroučitelje u Veliki tjedan i potaknuo ih da svoj vjeroučiteljski poziv žive vjerujući u put Kristova križa, bez obzira na poteškoće koje nasljedovanje križa donosi u suvremenom svijetu.

U duhovnom nagovoru, pod naslovom „Izazov vjerovanja“, don Boris je istaknuo da se svi susrećemo s pitanjima vjerovanja i smisla svega onoga što činimo u svakodnevnom životu. Posebno je naglasio kako se od vjeroučitelja u odnosima na svim razinama (odnos prema obitelji, kolegama na poslu, djeci, partikularnoj Crkvi) očekuje svjedočenje Kristova evanđelja. S obzirom na promjene svijeta u kojem živimo i stalnu nestabilnost koju taj svijet nudi, upitao je: „Može li vjeroučitelj u mreži svih navedenih odnosa i promjena biti svjedok Kristova evanđelja?“ Naš odnos prema Bogu ovisi o kvaliteti odnosa koje živimo u svakodnevnom životu. Svjedoci smo kako teške situacije u našim životnim odnosima dovode do osjećaja bespomoćnosti pred Bogom. Isus je ekstremna potvrda navedenoga, jer i on sam na Veliki petak postavlja pitanje: „Bože moj, zašto si me ostavio?“ On ne postavlja pitanje Bogu zbog nevjere u Njega, nego zbog osjećaja napuštenosti i odbačenosti izazvanog od ljudi. S druge stane, za kvalitetan odnos prema ljudima važan je odnos s Bogom – istaknuo je animator duhovne obnove.

U nastavku izlaganja don Boris je stavio naglasak na odnos naše vjere prema suvremenom svijetu. Vjera ima uzrok, ona nam je uvijek posredovana i kao takva treba uključivati ljude oko nas. U suvremenom svijetu brzih promjena od čovjeka se očekuje trenutačno iskustvo kao znak njegove autentičnosti. Zbog toga vjeru ne možemo poistovjetiti samo sa znanjem. Zaključujući duhovni nagovor, animator je vjeroučiteljima pokušao odgovoriti na pitanje: „Što Bog očekuje od nas?“ Koristeći tehnike suvremenog svijeta, našim vjeroučenicima i svim ljudima koje susrećemo nećemo donijeti ništa novo. Ako izaberemo odnos s Isusom i pokušamo ga živjeti u svim našim odnosima, puno puta nećemo vidjeti rezultate našega napora, nego suprotno, bit ćemo ismijani i „naivni“ u očima naših suvremenika. Upravo u tim trenucima „poraza“ dolazimo do razumijevanja misterija vjere i naših života. Isus nas na Veliki petak poziva da prihvatimo „ludost poraza na križu“ kako bismo ljubav evanđelja mogli naviještati ljudima oko nas.

Kroz kratko pokorničko bogoslužje, meditirajući nad tekstom Matejeva evanđelja (Mt 25, 31-46), animator duhovne obnove je potaknuo vjeroučitelje na poniznost prema bližnjima koju je moguće ostvariti samo ako svakom čovjeku pristupamo kao otajstvu Božjemu. Vjeroučitelji su potom pristupili sakramentu pomirenja, a nakon toga, pomireni s Bogom i s ljudima, euharistijskom slavlju. Tumačeći tekst dnevnog evanđelja (Iv 11, 45-56) don Boris je istaknuo kako je Isusa svatko od njegovih suvremenika doživljavao na svoj način. Farizeji i pismoznanci u novosti Isusove poruke vide opasnost za svoj društveni položaj. Nažalost, i suvremenom čovjeku prijeti opasnost da zbog svojih „sitnih“ interesa ne dopusti Bogu ulazak u život. Homiliju je zaključio riječima: „Dopustimo Isusu da uskrsne u nama, kroz smrt naših privatnih interesa, jer jedino na taj način možemo dopustiti svojim bližnjima da rastu, bez osjećaja vlastite ugroženosti.“

Na kraju euharistijskog slavlja u ime svih vjeroučitelja predstojnik Katehetskog ureda don Josip Periš zahvalio je voditelju duhovne obnove i pozvao vjeroučitelje na ustrajnost u njegovanju vlastite vjere prema Bogu i na ljubav prema svakom čovjeku.

U poslijepodnevnom dijelu programa, u ugodnom i opuštenom ozračju vjeroučitelji su zajedno blagovali, a potom su, nakon kraće pauze, krenuli na pobožnost križnog puta koju je predvodio predstojnik Periš. Tekstove križnog puta po postajama pripremili su i čitali sami vjeroučitelji. Osnaženi porukom Kristove ljubavi uronili su u otajstva Muke prinoseći sebe, svoju Domovinu, svoje učenike i sve patnike – Kristu Patniku. (S.B.)

XX. međubiskupijski susret maturanata

U organizaciji Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije održan je 6. travnja 2019. godine jubilarni dvadeseti međubiskupijski susret maturanata. Na susretu se okupilo više od 2.000 učenika završnih razreda srednjih škola iz Splitsko-makarske, Zadarske i Šibenske nad/biskupije te njihovih vjeroučitelja i profesora. Započeo je sv. misom u crkvi sv. Ante na Humcu, a nastavio se zajedničkim druženjem u Međugorju i Mostaru. Maturanti su na ovaj način izrazili zahvalnost Bogu na milosti i svim darovima koje im je udijelio tijekom srednjoškolskog obrazovanja.

Mnogi su mladići i djevojke prije i tijekom sv. mise pristupili sakramentu pomirenja, za što im je na raspolaganju bilo desetak svećenika. Misno slavlje predvodio je hvarski biskup mons. Petar Palić, koji je u homiliji mladima kazao da je pred njima vrijeme intenzivne priprave za polaganje ispita zrelosti u kojima će pokušati odgovoriti na važna životna pitanja. Pozvao ih je da sebi odgovore i na najvažnije pitanje: tko je za njih Isus Krist? U svetopisamskom čitanju, nastavio je biskup Palić, čuli smo da je on za neke prorok, za druge Krist, a da su treći posumnjali u njega. To pitanje označava bit našeg kršćanskog života, a najveća se tragedija događa kad ostanemo ravnodušni prema Kristu i njegovoj riječi. Tko želi zaista prihvatiti Krista mora svojim životom pokazati da vjeruje u njega, mora prihvatiti njegov jezik ljubavi i opraštanja, kazao je biskup te iznio nekoliko misli pape Franje iz najnovije apostolske pobudnice „Krist živi“. Papa poručuje mladima da ih Bog ljubi, da ih Krist spašava i da nam po živomu Kristu dolazi svako dobro. Zaključujući homiliju biskup je pozvao maturante da to nikada ne zaborave.

Euharistijsko slavlje animirali su učenici Gimnazije Dinka Šimunovića pod vodstvom vjeroučiteljice s. Natanaele Radinović pripremivši čitanja, molitve vjernike i prinos darova. Svojim lijepim i skladnim pjevanjem euharistijsko slavlje obogatili su učenici Gimnazije dr. Mate Ujevića iz Imotskog pod ravnanjem vjeroučitelja Josipa Domazeta.

Predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije don Josip Periš i ove je godine u ime svih maturanata uručio novčani prilog gvardijanu samostana fra Dariu Dodigu  za potrebe školovanja jednog siromašnog maturanta iz toga kraja. Ova već tradicionalna akcija i gesta – Maturanti stipendiraju maturanta – nagrađena je oduševljenim pljeskom svih okupljenih mladića i djevojaka. Potom se don Josip zahvalio dragom Bogu na svim darovima koje nam je udijelio, nazočnim maturantima te svima koji su sudjelovali u organizaciji ovog impozantnog susreta.

„Prošle smo godine odlučili da susret na Humcu ne završimo samo s blagoslovom, nego i jednim vrijednim svjedočanstvom“, nastavio je don Josip najavljujući gosta iznenađenja. Bila je to naša proslavljena atletičarka Blanka Vlašić koju su iznenađeni i oduševljeni maturanti pozdravili dugotrajnim pljeskom.

Niz godina ponajbolja svjetska atletičarka započela je svoje poticajno svjedočanstvo riječima da je i ona poput svetog Pavla bila žestoki progonitelj kršćana. Njezina su nedjela nanosila bol cijeloj Crkvi koju, sada to zna, moramo gledati kao svoju proširenu obitelj. „Kada u svakom čovjeku vidimo Krista, naši se susreti pretvaraju u molitvu“ – kazala je Blanka. Vrativši se mislima u nedavnu prošlost, prisjetila se kako su mnogi hranili njezin ego. Nije mogla zamisliti život bez sporta i uspjeha u njemu, a onda ju je pogodila prava noćna mora koja se Božjom providnošću pretvorila u najveću milost. Doživjela je tešku ozljedu, a kada te izda vlastito tijelo zaista je teško ne klonuti duhom. Bio je to njezin prvi veliki križ, zahvaljujući kojemu je shvatila da smo preko jednog drugog križa otkupljeni. Dugo je vremena nemoćno promatrala krhotine svoga života, no na kraju je istinski spoznala Gospodina te smogla snage potpuno mu se predati. Bilo je to duboko obraćenje nakon kojega je osjetila da se vratila duhovnom domu. Ljudi često traže čuda, ali najveća čuda nisu vidljiva – kazala je Blanka. Ona se događaju u dubini duše koju Bog mijenja. Krist je osoba s kojom moramo uspostaviti odnos. Moramo s njime razgovarati. Moramo se također boriti s našim manama i nedostatcima. To nije ni čudno ni strašno, jer niti sveci nisu bili bez grijeha – zaključila je naša proslavljena atletičarka. Na kraju je mlade pozvala da odluče biti sveti, da budu hrabri i da ne dopuste da se njihova svijeća ugasi. 

Bog je podario lijepo vrijeme pa su duhovno okrijepljeni maturanti, njihovi vjeroučitelji i profesori, nakon misnog slavlja na Humcu druženje nastavili u Mostaru i Međugorju. (N.M.)