U organizaciji Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije održana je u subotu 13. travnja 2019. godine u nadbiskupijskom marijanskom svetištu Majke Božje Lurdske u Vepricu godišnja duhovna obnova za vjeroučitelje laike Splitsko-makarske nadbiskupije. Na duhovnoj obnovi se okupilo preko stotinu vjeroučitelja iz različitih krajeva Nadbiskupije što je susretu dalo poseban pečat. Animator duhovne obnove bio je dr. sc. don Boris Vidović, profesor psihologije na KBF-u u Splitu. Don Boris je kroz duhovni nagovor, pokorničko bogoslužje i svetu misu uveo vjeroučitelje u Veliki tjedan i potaknuo ih da svoj vjeroučiteljski poziv žive vjerujući u put Kristova križa, bez obzira na poteškoće koje nasljedovanje križa donosi u suvremenom svijetu.
U duhovnom nagovoru, pod naslovom „Izazov vjerovanja“, don Boris je istaknuo da se svi susrećemo s pitanjima vjerovanja i smisla svega onoga što činimo u svakodnevnom životu. Posebno je naglasio kako se od vjeroučitelja u odnosima na svim razinama (odnos prema obitelji, kolegama na poslu, djeci, partikularnoj Crkvi) očekuje svjedočenje Kristova evanđelja. S obzirom na promjene svijeta u kojem živimo i stalnu nestabilnost koju taj svijet nudi, upitao je: „Može li vjeroučitelj u mreži svih navedenih odnosa i promjena biti svjedok Kristova evanđelja?“ Naš odnos prema Bogu ovisi o kvaliteti odnosa koje živimo u svakodnevnom životu. Svjedoci smo kako teške situacije u našim životnim odnosima dovode do osjećaja bespomoćnosti pred Bogom. Isus je ekstremna potvrda navedenoga, jer i on sam na Veliki petak postavlja pitanje: „Bože moj, zašto si me ostavio?“ On ne postavlja pitanje Bogu zbog nevjere u Njega, nego zbog osjećaja napuštenosti i odbačenosti izazvanog od ljudi. S druge stane, za kvalitetan odnos prema ljudima važan je odnos s Bogom – istaknuo je animator duhovne obnove.
U nastavku izlaganja don Boris je stavio naglasak na odnos naše vjere prema suvremenom svijetu. Vjera ima uzrok, ona nam je uvijek posredovana i kao takva treba uključivati ljude oko nas. U suvremenom svijetu brzih promjena od čovjeka se očekuje trenutačno iskustvo kao znak njegove autentičnosti. Zbog toga vjeru ne možemo poistovjetiti samo sa znanjem. Zaključujući duhovni nagovor, animator je vjeroučiteljima pokušao odgovoriti na pitanje: „Što Bog očekuje od nas?“ Koristeći tehnike suvremenog svijeta, našim vjeroučenicima i svim ljudima koje susrećemo nećemo donijeti ništa novo. Ako izaberemo odnos s Isusom i pokušamo ga živjeti u svim našim odnosima, puno puta nećemo vidjeti rezultate našega napora, nego suprotno, bit ćemo ismijani i „naivni“ u očima naših suvremenika. Upravo u tim trenucima „poraza“ dolazimo do razumijevanja misterija vjere i naših života. Isus nas na Veliki petak poziva da prihvatimo „ludost poraza na križu“ kako bismo ljubav evanđelja mogli naviještati ljudima oko nas.
Kroz kratko pokorničko bogoslužje, meditirajući nad tekstom Matejeva evanđelja (Mt 25, 31-46), animator duhovne obnove je potaknuo vjeroučitelje na poniznost prema bližnjima koju je moguće ostvariti samo ako svakom čovjeku pristupamo kao otajstvu Božjemu. Vjeroučitelji su potom pristupili sakramentu pomirenja, a nakon toga, pomireni s Bogom i s ljudima, euharistijskom slavlju. Tumačeći tekst dnevnog evanđelja (Iv 11, 45-56) don Boris je istaknuo kako je Isusa svatko od njegovih suvremenika doživljavao na svoj način. Farizeji i pismoznanci u novosti Isusove poruke vide opasnost za svoj društveni položaj. Nažalost, i suvremenom čovjeku prijeti opasnost da zbog svojih „sitnih“ interesa ne dopusti Bogu ulazak u život. Homiliju je zaključio riječima: „Dopustimo Isusu da uskrsne u nama, kroz smrt naših privatnih interesa, jer jedino na taj način možemo dopustiti svojim bližnjima da rastu, bez osjećaja vlastite ugroženosti.“
Na kraju euharistijskog slavlja u ime svih vjeroučitelja predstojnik Katehetskog ureda don Josip Periš zahvalio je voditelju duhovne obnove i pozvao vjeroučitelje na ustrajnost u njegovanju vlastite vjere prema Bogu i na ljubav prema svakom čovjeku.
U poslijepodnevnom dijelu programa, u ugodnom i opuštenom ozračju vjeroučitelji su zajedno blagovali, a potom su, nakon kraće pauze, krenuli na pobožnost križnog puta koju je predvodio predstojnik Periš. Tekstove križnog puta po postajama pripremili su i čitali sami vjeroučitelji. Osnaženi porukom Kristove ljubavi uronili su u otajstva Muke prinoseći sebe, svoju Domovinu, svoje učenike i sve patnike – Kristu Patniku. (S.B.)
U organizaciji Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije održan je 6. travnja 2019. godine jubilarni dvadeseti međubiskupijski susret maturanata. Na susretu se okupilo više od 2.000 učenika završnih razreda srednjih škola iz Splitsko-makarske, Zadarske i Šibenske nad/biskupije te njihovih vjeroučitelja i profesora. Započeo je sv. misom u crkvi sv. Ante na Humcu, a nastavio se zajedničkim druženjem u Međugorju i Mostaru. Maturanti su na ovaj način izrazili zahvalnost Bogu na milosti i svim darovima koje im je udijelio tijekom srednjoškolskog obrazovanja.
Mnogi su mladići i djevojke prije i tijekom sv. mise pristupili sakramentu pomirenja, za što im je na raspolaganju bilo desetak svećenika. Misno slavlje predvodio je hvarski biskup mons. Petar Palić, koji je u homiliji mladima kazao da je pred njima vrijeme intenzivne priprave za polaganje ispita zrelosti u kojima će pokušati odgovoriti na važna životna pitanja. Pozvao ih je da sebi odgovore i na najvažnije pitanje: tko je za njih Isus Krist? U svetopisamskom čitanju, nastavio je biskup Palić, čuli smo da je on za neke prorok, za druge Krist, a da su treći posumnjali u njega. To pitanje označava bit našeg kršćanskog života, a najveća se tragedija događa kad ostanemo ravnodušni prema Kristu i njegovoj riječi. Tko želi zaista prihvatiti Krista mora svojim životom pokazati da vjeruje u njega, mora prihvatiti njegov jezik ljubavi i opraštanja, kazao je biskup te iznio nekoliko misli pape Franje iz najnovije apostolske pobudnice „Krist živi“. Papa poručuje mladima da ih Bog ljubi, da ih Krist spašava i da nam po živomu Kristu dolazi svako dobro. Zaključujući homiliju biskup je pozvao maturante da to nikada ne zaborave.
Euharistijsko slavlje animirali su učenici Gimnazije Dinka Šimunovića pod vodstvom vjeroučiteljice s. Natanaele Radinović pripremivši čitanja, molitve vjernike i prinos darova. Svojim lijepim i skladnim pjevanjem euharistijsko slavlje obogatili su učenici Gimnazije dr. Mate Ujevića iz Imotskog pod ravnanjem vjeroučitelja Josipa Domazeta.
Predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije don Josip Periš i ove je godine u ime svih maturanata uručio novčani prilog gvardijanu samostana fra Dariu Dodigu za potrebe školovanja jednog siromašnog maturanta iz toga kraja. Ova već tradicionalna akcija i gesta – Maturanti stipendiraju maturanta – nagrađena je oduševljenim pljeskom svih okupljenih mladića i djevojaka. Potom se don Josip zahvalio dragom Bogu na svim darovima koje nam je udijelio, nazočnim maturantima te svima koji su sudjelovali u organizaciji ovog impozantnog susreta.
„Prošle smo godine odlučili da susret na Humcu ne završimo samo s blagoslovom, nego i jednim vrijednim svjedočanstvom“, nastavio je don Josip najavljujući gosta iznenađenja. Bila je to naša proslavljena atletičarka Blanka Vlašić koju su iznenađeni i oduševljeni maturanti pozdravili dugotrajnim pljeskom.
Niz godina ponajbolja svjetska atletičarka započela je svoje poticajno svjedočanstvo riječima da je i ona poput svetog Pavla bila žestoki progonitelj kršćana. Njezina su nedjela nanosila bol cijeloj Crkvi koju, sada to zna, moramo gledati kao svoju proširenu obitelj. „Kada u svakom čovjeku vidimo Krista, naši se susreti pretvaraju u molitvu“ – kazala je Blanka. Vrativši se mislima u nedavnu prošlost, prisjetila se kako su mnogi hranili njezin ego. Nije mogla zamisliti život bez sporta i uspjeha u njemu, a onda ju je pogodila prava noćna mora koja se Božjom providnošću pretvorila u najveću milost. Doživjela je tešku ozljedu, a kada te izda vlastito tijelo zaista je teško ne klonuti duhom. Bio je to njezin prvi veliki križ, zahvaljujući kojemu je shvatila da smo preko jednog drugog križa otkupljeni. Dugo je vremena nemoćno promatrala krhotine svoga života, no na kraju je istinski spoznala Gospodina te smogla snage potpuno mu se predati. Bilo je to duboko obraćenje nakon kojega je osjetila da se vratila duhovnom domu. Ljudi često traže čuda, ali najveća čuda nisu vidljiva – kazala je Blanka. Ona se događaju u dubini duše koju Bog mijenja. Krist je osoba s kojom moramo uspostaviti odnos. Moramo s njime razgovarati. Moramo se također boriti s našim manama i nedostatcima. To nije ni čudno ni strašno, jer niti sveci nisu bili bez grijeha – zaključila je naša proslavljena atletičarka. Na kraju je mlade pozvala da odluče biti sveti, da budu hrabri i da ne dopuste da se njihova svijeća ugasi.
Bog je podario lijepo vrijeme pa su duhovno okrijepljeni maturanti, njihovi vjeroučitelji i profesori, nakon misnog slavlja na Humcu druženje nastavili u Mostaru i Međugorju. (N.M.)
U organizaciji Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije i splitske podružnice Agencije za odgoj i obrazovanje, u Splitu je 9. ožujka 2019. godine održan nadbiskupijski stručni skup za vjeroučitelje u školi. U dvorani Nadbiskupskog sjemeništa okupilo se oko 250 vjeroučitelja iz Splitsko-makarske nadbiskupije i Hvarske biskupije kako bi sudjelovali u dva tematska predavanja i okruglom stolu na temu: Prenošenje vjere mladima danas.
Nakon uvodne molitve koju su osmislile i predmolile vjeroučiteljice s. Natanaela Radinović i Helena Balajić, u rad stručnog skupa sudionike je uveo mr. sc. don Josip Periš, predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije. Don Josip je istaknuo kako se ideja za temu stručnog skupa javila kao posljedica Biskupske sinode o mladima u Rimu, održane u listopadu 2018. godine, te kako je cilj skupa senzibilizirati vjeroučitelje na ustrajnost i osmišljavanje novih pastoralnih modela u radu s mladima. U ime domaćina pozdravnu pastirsku riječ prisutnim vjeroučiteljima uputio je i splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić. Nadbiskup je istaknuo važnost izabrane teme koja je “kruh svagdanji” vjeroučiteljskih napora te napomenuo da je mladost važna etapa ljudskog života, a primljena formacija u mladosti utječe na sve ostale etape ljudskog života. Stoga, formacija u vjeri traži konstantu u prenošenju pologa vjere, trajni rast u ljubavi i ustrajnoj molitvi s ciljem da naši mladi postanu djelatni članovi društva i Crkve, istaknuo je nadbiskup Barišić.
Prvo predavanje, pod naslovom Vjera i religioznost adolescenata i mladih – teološko-sociološki pogled, održala je prof. dr. sc. Valentina Mandarić, profesorica na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu i predstojnica Ureda za vjeronauk u školi Zagrebačke nadbiskupije. U prvom dijelu predavanja ukazala je na teškoće i promjene u tumačenju, poznavanju i razumijevanju pojmova adolescenti i mladi, analizirajući njihov profil, životni kontekst i životne stilove suvremenog društva unutar kojeg se adolescenti i mladi kreću. Odrasli se danas suočavaju s ozbiljnim teškoćama u razumijevanju svijeta mladih, s nejasnoćom o načinu pristupa i pomoći mladima da se susretnu s Kristom i Crkvom u kontekstu u kojem se više ne mogu toliko oslanjati na obitelj i društvo. Polazeći od te činjenice, uočljivo je slabljenje kršćanskog identiteta, tendencija udaljavanja mladih od Crkve, ali ne i od religije i duhovnosti, naglasila je prof. Mandarić. Kompleksnost društvenih promjena dovela je i do promjena u definiranju pojma mladi. Mlade definira dijeleći ih u tri kategorije: adolescenti, predodrasli i odrasli mladi. Time smješta mladost do uključivo 34. godine. Mišljenja je i kako nije dobro govoriti o mladosti, već je nužno govoriti o konkretnim ljudima, mladima. Mladost je postala ideal kojem se teži i time nerijetko ne prihvaća prolaznost navedenog razdoblja ljudskog života.
Novi antropološko-kulturalni izazovi s kojima se mladi danas suočavaju utječu na oblikovanje njihovog identiteta i usvajanje vrjednota, a pitanje je koliko ih uspijevamo ispravno i cjelovito interpretirati i na tom temelju oblikovati svoja pastoralna nastojanja, naglasila je prof. Mandarić. Polazeći od navedenog, prof. Mandarić je predstavila životne stilove i generacijska obilježja mladih danas. Digitalna kultura omogućila je mladima stvaranje virtualnog identiteta koji zauzima sve važnije mjesto i u njihovom stvarnom životu do te mjere da mladi nerijetko gube kontakt sa stvarnim svijetom. Za razliku od prethodnih generacija, za današnje mlade se kaže da su „generacija kojoj se ne žuri odrasti“. Riječ je o digitalnoj generaciji kojoj je „web forma mentis“– istaknula je predavačica. U analizi svijeta mladih važnu ulogu ima metoda kulturne analize koja od vjeroučitelja traži da se osposobi iščitavati suvremenu situaciju i kulturu mladih. Istaknuto je da danas na životne stilove mladih najviše utječe društvenost, transparentnost, neposrednost, sloboda i iskustvo.
Je li se Crkva udaljila od mladih? – upitala je prof. Mandarić. Istaknula je kako je Crkva oduvijek pokazivala brigu za mlade, a o čemu svjedoči i papa Franjo sazivanjem Biskupske sinode o mladima 2018. godine. Potrebno je osmišljavati i provoditi pastoral u službi današnjih mladih, nudeći im ljepotu i snagu evanđeoske poruke spasenja. Predstavljene su i moguće zapreke na putu mladih do zrelosti vjere, među kojima se ističu neuspjela kršćanska inicijacija, nejasnoće u odgovoru na pitanje što znači biti kršćanin kad se odraste, korelacija između osobne vjere i „kućne vjere“, kriza generacijskog prenošenja vjere, razočaranost u Crkvu i kriza odraslosti, odnosno reinterpretacija smisla ljudskog života. U završnom dijelu predavanja, prof. Mandarić je istaknula kako su mladi sadašnjost, a ne samo budućnost Crkve i da bi nam svima cilj trebao biti odrastao vjernik zauzet u Crkvi i društvu. Osobito mjesto u senzibiliziranju i primjeru mladima zauzima pitanje vjerodostojnosti odraslih vjernika čija je uloga u prenošenju vjere neprocjenjiva, zaključila je prof. Mandarić. Uslijedila je tematska rasprava te obavijesti iz Katehetskog ureda i Agencije za odgoj i obrazovanje.
Drugo predavanje na temu Prenošenje vjere mladima u svjetlu održane sinode o mladima, vjeri i razlučivanju zvanja održao je mons. dr. sc. Marko Semren, pomoćni banjalučki biskup. Predstavljajući tijek rasprava i zaključke s održane Biskupske sinode o mladima 2018. godine, biskup Semren se osobito osvrnuo na ulogu Crkve, majke i učiteljice vjernika, kao i na plod sinodalnog zajedništva, a to je svijest potrebe i zajedničkog rada mladih i odraslih kako bi se iznašla rješenja i unaprijedio međusobni pristup. Sinodalni oci su iskazali razumijevanje prema potrebama i pitanjima mladih, osobito u vidu njihovog afektivnog i spolnog života, preispitivanja i nejasnoća, obiteljskih, nerijetko teških, situacija, kao i pitanje migracija i ulaska mladih u svijet rada. Sinodalni oci su raspravljali i o potrebi mistagoškog puta vjere nakon primanja sakramenata kršćanske inicijacije, sa sviješću kako je Crkva trajno na putu vjere. Istaknuta je i veća potreba usmjeravanja pastorala prema najslabijim članovima društva. Biskup Semren je istaknuo i pozitivna iskustva u radu s mladima u BiH, ističući važnost traženja i razlučivanja u izboru na egzistencijalnom području. Biskup je istaknuo kako je svako zvanje različito i posebno i kako na tom putu sazrijevanja i razlučivanja zvanja pratitelj može biti svaki pojedinac svjedočkog života vjere, prikladno pripremljen. Sinoda je istaknula i obnovljeno crkveno zajedništvo i jedinstvo vjere koje se ostvaruje zanosom ali i preuzetim rizikom u pastoralnim nastojanjima. Mladi su pozvani pomladiti lice Crkve jer Bog je mlad, istaknuo je mons. Semren. Ako želi biti aktualna, Crkva mora učvrstiti most između sebe i modernog svijeta.
Sinodalni oci su uputili i pismo mladima kojima ih ohrabruju da u svom životnom okruženju obnove lice svijeta prema temeljnim vrednota ljubavi, istine i pravde. Sinoda je svjesna kako se današnji mladi ugledavaju na suvremene uzore, svojevrsne zvijezde i da žele i sami biti zvijezde. Stoga, Sinoda nudi paradigmatski okvir u radu s mladima. Sinoda poziva da mladima osvijetlimo kerigmu i katehezu kao svojevrsnu “zvijezdu vjere” po uzoru na Mariju. Poziva nas da u mladima budimo “zvijezdu srca”, koja se otvara Božjoj Riječi i obraćenju. Promiče i puteve socijalne formacije naslovljene “zvijezdom mudrosti”. Ističe važnost biblijske formacije mlade osobe kao “zvijezde teologije”. Da bi se zadobilo izlječenje od raznih oblika ovisnosti, istaknuta je važnost i promicanja “zvijezde Samaritanca”, koji služi iz ljubavi prema bližnjemu. Mladi su pozvani biti “zvijezde izlaska” u zajedničkom hodu prema Isusu Kristu i u misijskom poslanju Crkve. “Zvijezda nade” budi nadu, osobito pod vidom integracije migranata. Istaknuta je važnost promicanja “zvijezde Abrahama”, odnosno interkulturalna formacija mladih, “zvijezde ljubavi” u formaciji mladih, zaručnika i bračnih drugova i “zvijezde Uskrsa”, odnosno otkrivanja ljepote i snage liturgijskih slavlja naspram svake krhkosti. Citirajući homiliju pape Franje, biskup je istaknuo Isusovo hodajuće otajstvo služenja prema slijepom prosjaku Bartimeju prepoznato u tri koraka: slušati drugoga s ljubavlju, biti bližnji i svjedočiti ljubav Božju koja spašava, put je vjere, zaključio je svoje predavanje biskup Semren.
Uslijedio je okrugli stol na temu Pastoralno-katehetski modeli rada s mladima.Uz moderatora don Josipa Periša, sudionici okruglog stola bili suistaknuti vjeroučitelji u pastoralnom radu s mladima, Marin Periš, djelatnik izdavačke kućeSalesiana i televizijski voditelj na Laudato TV, Ana Marčinko, vjeroučiteljica i predstojnica Vijeća za mlade Dubrovačke biskupije, Darko Rapić, član Hrvatskog nadzemlja i Mario Žuvela, vjeroučitelj u Osnovnoj školi Bijaći iz Kaštel Novoga.
Marin Periš je iznio svoja iskustva, mogućnosti i nužnost odgoja mladih u vjeri putem suvremenih medija. Periš zaključuje kako bez medija danas ne možemo pristupati mladima koje možemo odgajati ljepotom slike i iskustvom vjere, kvalitetno osmišljenim sadržajima, međusobnom suradnjom na biskupijskoj i župnoj razini, preuzimanjem inicijative i omogućavanjem mladima da sami stvaraju digitalne materijale za mlade. Ana Marčinko je iznijela iskustvo kampiranja kao modela rada s mladima, osobito ističući primjer Mljetovanja prožetog edukativnim, duhovnim, radnim i rekreacijskim sadržajima. Darko Rapić se osvrnuo na djelovanje Hrvatskog nadzemlja, osnovanog od strane mladih vjernika laika, kojim aktualiziraju kršćansku poruku, animiraju i senzibiliziraju mlade, osobito studente, za život vjere. Istaknuo je važnost razumljivog jezika, odnosno govora koji će biti jasan i pristupačan mladima, koristeći se često i provokativnim naslovima i humorom u svoj objektivnosti i realnosti kršćanske poruke. Mario Žuvela je istaknuo bogato iskustvo i mnogostruke oblike rada s mladima u svojoj župnoj zajednici u Kaštel Novom. Istaknuo je važnost otvorenog i suradničkog odnosa između župnika i vjeroučitelja, ali i drugih zainteresiranih, koji bi u manjim grupama postupno mogli ostvarivati određene pastoralne inicijative, ne nametanjem već osluškivanjem potreba mladih i usmjeravanjem njihovog hoda vjere.
Isticanjem pozitivnih iskustava u radu s mladima i poticajima na ustrajnija i nova pastoralna zauzimanja i mogućnosti, uspješno je priveden kraju nadbiskupijski stručni skup za vjeroučitelje u školi. (T.T.)
