U organizaciji Nacionalnog katehetskog ureda HBK i Agencije za odgoj i obrazovanje održana je u Splitu, 26. i 27. kolovoza 2019. godine, Katehetska ljetna škola za vjeroučiteljice i vjeroučitelje osnovnih škola. 340 vjeroučitelja iz cijele Hrvatske okupilo se u prostorijama Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu kako bi tijekom dva radna dana aktivno sudjelovalo u tri tematska predavanja i tri pedagoške radionice na okvirnu temu Katolički vjeronauk u procesu kurikularne reforme.
Katehetska ljetna škola započela je uvodnom molitvom koju su osmislile i predmolile vjeroučiteljice Andrea Ćapin i Jelena Laco. Zatim se u ime organizatora pozdravnim riječima i tematskim uvodom u program Škole svim sudionicima obratio mr. sc. don Josip Periš, voditelj Povjerenstva Katehetske škole i predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije. Podsjetivši na dvadeset godina dugu tradiciju održavanja Katehetske ljetne škole u Splitu, predstojnik Periš istaknuo je opravdanost ovogodišnje teme u kontekstu uvođenja Škole za život u prve i pete razrede osnovne škole te prve razrede gimnazija. Označivši koncept ovogodišnje Katehetske ljetne škole kao promišljanje o svim važnim elementima kurikuluma te njihovoj povezanosti, sličnostima i razlikama u odnosu na dosadašnji vjeroučiteljski rad, don Josip Periš naglasio je važnost evangelizacijskog i misionarskog poslanja vjeroučitelja potaknuvši ih na hrabro prihvaćanje novih izazova i promjena pred kojima se nalazi hrvatski odgojno-obrazovni sustav.
U ime domaćina prisutnima se obratio i splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić koji je vjeroučiteljsko poslanje označio kao dodatnu podršku djeci i mladima u njihovom hodu kroz život, a dobre strane Škole za život nazvao dodatnom materijom za formiranje budućnosti našeg društva. U ime suorganizatora skupa okupljene vjeroučitelje pozdravila je i Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk u splitskoj podružnici Agencije za odgoj i obrazovanje, koja je sadržaj ovogodišnje Katehetske ljetne škole predstavila kao razumijevanje mjesta i značenja katoličkog vjeronauka u kurikularnoj reformi s naglaskom na osposobljavanju vjeroučitelja za novi način planiranja, programiranja i izvođenja nastave.
Ugodan i uspješan rad na skupu sudionicima je poželjela i Marina Protić, izaslanica splitskog gradonačelnika, dok se u ime Hrvatske biskupske konferencije nazočnima obratio mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju. Uz riječi ohrabrenja vjeroučiteljima pred početak još jedne školske i vjeronaučne godine, nadbiskup Hranić također je upozorio na svojevrsne pokušaje korištenja obrazovne reforme u dnevno-političke svrhe i interesno-ideološka nadmetanja. Stoga je još jednom podsjetio kako je školski vjeronauk, bez obzira na sve didaktičko-metodičke promjene, i dalje postojan u svojim teološkim, antropološkim i religijsko-pedagoškim obilježjima.
Potom je uslijedio radni dio Škole s prvim tematskim predavanjem koje je pod naslovom Katolički vjeronauk između poniznosti i nade održao izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin, predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK i profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu. Svoje predavanje prof. Pažin temeljio je na odnosu školskog vjeronauka prema suvremenom društvu, evangelizaciji i konfesionalnosti te budućnosti ovog predmeta u sklopu Škole za život i njegova utemeljenja na pojmovima poniznosti i nade. Ističući važnost dinamične i životne skrbi o katoličkom vjeronauku u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu, Pažin je istovremeno izrazio svojevrsnu zabrinutost za budućnost ovog predmeta u kontekstu razvoja europskih i svjetskih društveno-političkih zbivanja i odgojno-obrazovnih trendova. Pri tom je naveo primjer Njemačke koja se nekada smatrala bastionom očuvanja konfesionalnosti, a danas polako popušta pred sve glasnijim zahtjevom da se konfesionalni predmet pretvori u religijsku nastavu, temeljenu na moralno-vrijednosnim postavkama izvanjskog promatranja pojedinih vjerskih praksi. Također je naglasio zahtjev kooperativnosti u kojem se, pod plaštem međukulturalne suradnje, nastoje ostvariti ciljevi škole kroz postupno izbacivanje konfesionalnog i crkvenog obilježja iz odgojno-obrazovnog sustava, a načelo kontekstualnosti se provodi kao svođenje univerzalnih istina na lokalne vlastitosti i moral koji polako postaje svrha samome sebi. Ide li u tom smjeru i naša Škola za život – zapitao se prof. Pažin – te naglasio kako postoji opasnost da ova reforma previše pozornosti pokloni didaktičko-metodičkom instrumentariju, a umjesto živih svjedoka vjere vjeroučitelje pretvori u puke aranžere nastave. Stoga je i opravdan zahtjev da se vjeronauk pokuša staviti u kontekst poniznosti i nade kao dva pomalo zaboravljena pedagoško-teološka pojma od kojih se prvi shvaća kao kompetencija koja zahtjeva hrabrost, samopoštovanje i respekt prema dugomu, dok je drugi pojam temeljno obilježje odgoja koje svoje utemeljenje nalazi u vrijednostima izvan ljudskog iskustva. Vjeronauk položen između te dvije stvarnosti omogućit će otvorenost učenju novoga i poučavanju na novi način kroz djelovanje Duha Svetoga i vjeru u ispunjenje konačne nade tj. vječnog života s Bogom, zaključio je u svom izlaganju prof. Pažin.
Nakon aktivne rasprave na zadanu temu i kreće stanke uslijedilo je drugo predavanje koje su pod nazivom Povezanost odgojno-obrazovnih ishoda i vrednovanja s naglaskom na stvaralačke procese u nastavi održale Anita Bakovljanec i Ivana Hac, vjeroučiteljice iz Stručne radne skupine za Kurikul Katoličkog vjeronauka. Njihovo interaktivno predavanje temeljilo se na objašnjavanju procesa kurikulumskog planiranja od ishoda do vrednovanja, kroz aktivne metode. Aktivno sudjelujući u predavanju vjeroučitelji su imali priliku prepoznati dobro formuliran ishod, razlikovati tri oblika vrednovanja s naglaskom na onom formativnom te su promišljali o svojim saznanjima i stavovima u odnosu prema kurikulumskom krugu planiranja kroz domene, ishode i godišnji izvedbeni kurikulum, digitalne alate poučavanja te korištenje mnogobrojnih metoda u istraživačkom učenju i učinkovitom postavljanju pitanja.
Ovo praktično i korisno predavanje bilo je dobar uvod u poslijepodnevni dio prvog dana Katehetske ljetne škole koji protekao je u znaku tri pedagoške radionice. U radionici pod nazivom Upoznavanje i primjena vjeronaučnog udžbenika katoličkog vjeronauka za 1. razred osnovne škole, koju su vodili vjeroučitelji Ivan Mikolić, Tihana Petković, Suzana Lipovac i Ana Volf, vjeroučitelji su primijenili znanja o kurikulumskom pristupu poučavanju te su uz pomoć novih didaktičkih materijala osmišljavali konkretnu aktivnost od ishoda do vrednovanja i iznosili svoja zapažanja o razlikama, novostima i mogućnostima unaprjeđenja vjeronaučne nastave u prvom razredu.
U radionici pod nazivom Upoznavanje i primjena vjeronaučnog udžbenika katoličkog vjeronauka za 5. razred osnovne škole voditeljice Barbara Sipina, Mirjana Novak, Marica Celjak i Mirela Rod-Slipčević sudionike su upoznale s konceptom novog udžbenika, godišnjom temom na kojoj je koncipiran te njegovom strukturom i posebnošću. Rad s udžbenikom temeljio se na ishodovnom kurikulumu u povezanosti s kreiranjem godišnjeg izvedbenog plana i tematskih planova kreirajući različite modele rada.
Radionica pod nazivom Ishodovno iščitavanje kurikuluma, koju su pripremile i vodile splitske vjeroučiteljice savjetnice Miranda Banovac, Zdenka Krokar, Ružica Maleš i Mirjana Vuletić, kod sudionika je nastojala osvijestiti način promišljanja, uspoređivanja i izrađivanja materijala vezanih uz konkretnu primjenu kurikuluma katoličkog vjeronauka u nastavi. Radionica je uključivala i plenumsku raspravu o dosadašnjem iskustvu vjeroučitelja i poznavanju Škole za život.
Prvi radni dan Katehetske ljetne škole završen je zajedničkim euharistijskim slavljem koje je u kapelici Nadbiskupskog sjemeništa predvodio splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić. Upravo toga se dana slavio spomendan solinskog mučenika sv. Staša koji je kao mučenik laik zaštitnik vjeroučitelja Splitsko-makarske nadbiskupije. Nadbiskup je u prigodnoj homiliji upoznao vjeroučitelje s nekim događajima iz Staševa života i njegova kasnijeg štovanja te ih potaknuo da u njegovu primjeru pronalaze nadahnuće za svoj život i vjeroučiteljsko poslanje.
Program drugoga dana Katehetske ljetne škole obuhvaćao je jedno tematsko predavanje, nastavak rada u pedagoškim radionicama te okrugli stol i završnu raspravu. Nakon zajedničke molitve koju su pripremili i predvodili Šimun Radnić i Snježana Viljac, vjeroučitelji iz Osnovne škole Faust Vrančić iz Šibenika, program je moderirao mr. sc. Anton Peranić, predstojnik Katehetskog ureda Krčke biskupije i sveučilišni nastavnik na Teologiji u Rijeci.
Interaktivno predavanje pod nazivom Aktivnosti u procesu vrednovanja razvoja učeničkih kompetencija – izrada zadataka održali su vjeroučitelji Zvonimir Lončar i Gordan Premuš. Njihovo izlaganje bilo je koncipirano na razvoju pozitivnog stava učenika prema učenju i njegovom osposobljavanju za primjenu stečenog znanja i vještina u različitim životnim situacijama. Naglasak je stavljen na poticanje učenika za kritičko i kreativno pristupanje rješavanju problema i procesu samovrednovanja. S obzirom na zahtjevnu poziciju nastavnika koji vrednuje učeničke kompetencije, važno je pratiti suvremene trendove u izradi ispitnih materijala za vrednovanje što će, prema riječima predavača, zasigurno dovesti do napuštanja nekih dosadašnjih praksi na tom području. U predavanju je naglašen složeni proces izrade zadataka za procjenu razine kompetencija što zahtjeva ozbiljnu pripremu i pozornost s temeljnim naglaskom na pretpostavkama koje osiguravaju valjanost zadatka. U protivnom, niska razina kvalitete zadataka može bitno utjecati na konačni rezultat vrednovanja tj. provjere, što u konačnici dovodi do stvaranja pogrešne slike o učenikovim postignućima i njegove slike o samom sebi. U tom smislu Lončar i Premuš predstavili su niz praktičnih savjeta za kreiranje ispitnih zadataka zatvorenog i otvorenog tipa gdje su zadatke višestrukog izbora, povezivanja i kratkog odgovora ocijenili kao najprikladnije oblike vrednovanja učenikova znanja i kompetencija. Za razliku od toga, dosadašnju praksu ispitivanja kroz metode alternativnog izbora, dopunjavanja, produženog odgovora i pisanja eseja predavači su ocijenili neprikladnima za novi koncept poučavanja vjeronauka u okviru Škole za život.
Nakon tematske rasprave koja je uslijedila po završetku predavanja, Katehetska ljetna škola nastavljena je radom u pedagoškim radionicama na tri zadane teme tako da su svi vjeroučitelji sudjelovali u sve tri radionice i time u potpunosti obradili cjeloviti program Škole. Po već ustaljenoj praksi program Katehetske škole zaključen je završnom raspravom i okruglim stolom na kojem su sudionici dobili informacije vezane uz novu školsku i vjeronaučnu godinu, s naglaskom na praćenju kurikularne reforme i daljnjem stručnom usavršavanju vjeroučitelja u okviru Škole za život. U tom smislu prof. Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk, predstavila je najčešća pitanja koja su vjeroučitelji postavljali tijekom proteklih edukacija u vezi kurikularne reforme te im pružila sasvim konkretne i praktične odgovore na njihova pitanja. I ovom prilikom vjeroučitelji su izmijenili svoja iskustva te izrazili zadovoljstvo koncepcijom i cjelokupnom organizacijom Katehetske ljetne škole. Škola je završila kratkim zahvalnim riječima voditelja povjerenstva don Josipa Periša i prigodnom molitvom. (PK)