Autor: jperis

U organizaciji Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije, u subotu 3. srpnja 2021. godine, održana je godišnja duhovna obnova za vjeroučitelje Splitsko-makarske nadbiskupije u nadbiskupijskom marijanskom svetištu Majke Božje Lurdske u Vepricu. Uz obdržavanje epidemioloških mjera duhovnu obnovu za 110 okupljenih vjeroučitelja predvodio je don Josip Periš, predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije.

Nastavi čitati “Duhovna obnova vjeroučitelja”

Splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić primio je u četvrtak, 17. lipnja 2021. godine, u Nadbiskupskom ordinarijatu osam vjeronaučnih ekipa koje su na ovogodišnjoj nadbiskupijskoj vjeronaučnoj olimpijadi postigle najbolje rezultate osvojivši prva četiri mjesta u kategorijama osnovnih i srednjih škola. Učenike su pratili njihovi mentori i ravnatelji škola. Zbog protuepidemijskih mjera ovogodišnja je olimpijada održana u matičnim školama natjecateljskih ekipa, a ne kako je bilo uobičajeno u jednoj školi domaćinu.

Nastavi čitati “Najbolje ekipe vjeronaučne olimpijade kod nadbiskupa Barišića”

Drugi ovogodišnji stručni skup za vjeroučitelje u osnovnim i srednjim školama Splitsko-makarske nadbiskupije i Hvarske biskupije, na temu Bratstvo i socijalno prijateljstvo u nastavi vjeronauka u svjetlu enciklike Fratelli tutti, održan je u subotu 5. lipnja 2021. godine u suorganizaciji Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije i splitske podružnice Agencije za odgoj i obrazovanje. Tema skupa inspirirana je novom enciklikom pape Franje Fratelli tutti koja je objavljena na blagdan svetoga Franje, 4. listopada 2020. godine. Stručni skup održan je na daljinu preko Zoom aplikacije u skladu s aktualnom situacijom, ali i samom temom stručnog skupa, budući da je održavanje fizičke distance tijekom pandemije uzrokovane koronavirusom izraz poštovanja, ljubavi i brige za drugoga. Na skupu je sudjelovalo oko 200 vjeroučitelja.

Nastavi čitati “Stručni skup za vjeroučitelje”

Nadbiskupijsko natjecanje iz vjeronauka za osnovnu i srednju školu održano je 23. ožujka 2021. godine. Zbog protuepidemijskih mjera ovogodišnja je olimpijada održana u matičnim školama natjecateljskih ekipa, a ne kako je bilo uobičajeno u jednoj školi domaćinu. Iz tog razloga nisu održana tradicionalna tri kruga natjecanja (izostavljena su dva ekipna kruga), nego se natjecanje sastojalo samo od pisanog testa kojim se moglo osvojiti najviše 100 bodova, tako da je jedna ekipa mogla osvojiti maksimalno 400 bodova. Na natjecanju je sudjelovalo 18 osnovnih i 5 srednjih škola iz Splitsko-makarske nadbiskupije, od kojih je osam učenika pristupilo pisanju testa u online okružju. Tema natjecanja bila je: Biblija – pisana Božja riječ.

Nastavi čitati “Nadbiskupijska vjeronaučna olimpijada”

U suorganizaciji Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije i splitske podružnice Agencije za odgoj i obrazovanje, u subotu 21. studenoga 2020. godine održan je stručni skup za vjeroučitelje u osnovnim i srednjim školama na temu: Zdrav duh u zdravomu tijelu. Korelacija Katoličkog vjeronauka i Tjelesne i zdravstvene kulture. Zbog epidemioloških razloga stručni skup održan je online preko Zoom aplikacije. Na skupu je sudjelovalo oko 230 vjeroučitelja iz Splitsko-makarske nadbiskupije i Hvarske biskupije.

Nastavi čitati “Stručni skup za vjeroučitelje”

Iz tiska je izišao novi, 27. broj Svjedoka, godišnjaka Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije. Prepoznatljiv po svojoj strukturi i standardnim rubrikama, Svjedok na 152 stranice donosi mnoštvo novih sadržaja i korisnih materijala znanstvene, stručne, dokumentarne i praktične vrijednosti. Dvije su glavne teme koje obilježavaju ovaj novi broj, a koje su ujedno bile i sadržaji nadbiskupijskih stručnih skupova za vjeroučitelje: „Korelacija Katoličkog vjeronauka i Povijesti“ i „Isusove prispodobe kao model poučavanja“.

Nastavi čitati “Objavljen 27. broj Svjedoka”

U suorganizaciji Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije i splitske podružnice Agencije za odgoj i obrazovanje, 12. rujna 2020. godine održan je međubiskupijski stručni skup za vjeroučitelje pripravnike i njihove mentore na temu Stručno-metodička priprema za polaganje stručnog ispita. U velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa okupilo se dvadesetak vjeroučitelja koji stažiraju po redovnom programu kako bi upoznali svoja prava i obveze tijekom stažiranja.

Nastavi čitati “Stručni skup za vjeroučitelje pripravnike”

Povodom početka nove školske i vjeronaučne godine, u organizaciji Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije, u subotu 12. rujna 2020. upriličeno je euharistijsko slavlje sa zazivom Duha Svetoga i podjelom kanonskih mandata vjeroučiteljima Splitsko-makarske nadbiskupije u novoposvećenoj crkvi Svete Obitelji u Prasvetištu Gospe od Otoka u Solinu. Uz poštivanje epidemioloških mjera, svečano misno slavlje predvodio je splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić u koncelebraciji sa svećenicima koji obavljaju službu vjeroučitelja u školi i predstojnikom Katehetskog ureda don Josipom Perišem te uz sudjelovanje oko 150 vjeroučiteljica i vjeroučitelja.

Nastavi čitati “Zaziv Duha Svetoga i podjela kanonskih mandata”

Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić primio je u srijedu 8. srpnja u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu šest vjeronaučnih ekipa koje su na Nadbiskupijskoj vjeronaučnoj olimpijadi, održanoj 2. ožujka u Osnovnoj školi Ivana Lovrića u Sinju na temu „Sveti Vinko Paulski – apostol milosrdne ljubavi. Vinkovska karizma u Hrvatskoj“, postigle najbolje rezultate osvojivši prva tri mjesta u kategorijama osnovnih i srednjih škola. Učenike su pratili njihovi mentori i ravnatelji škola, a susretu su nazočile i viša savjetnica za vjeronauk Sabina Marunčić te predsjednice Nadbiskupijskih povjerenstava za osnovnu i srednju školu Katica Radačić i Nada Barać.

Među osnovnoškolskim ekipama na primanju su bile ekipe Osnovne škole „Tin Ujević“ iz Krivodola s mentoricom Slavom Ćelić, Osnovne škole „Skalice“ s mentoricom s. Lidijom Čotić i Osnovne škole „Zmijavci“ s mentoricom Andrijanom Bagarić.

U kategoriji srednjih škola na primanju su nazočile ekipe iz III. gimnazije – Split s mentoricom Anom Gelo, Gimnazije dr. Mate Ujevića iz Imotskog s mentorom Josipom Domazetom i Nadbiskupijske klasične gimnazije „Don Frane Bulić“ iz Splita s mentoricom s. Stelom Mijić.

Predstojnik nadbiskupijskog Katehetskog ureda don Josip Periš u uvodnim riječima predstavio je nadbiskupu Barišiću pobjedničke ekipe s njihovim mentorima i ravnateljima škola, istaknuvši „da su se ove godine sve naše ekipe plasirale na državno natjecanje koje nije održano zbog koronavirusa“. Zahvalivši nadbiskupu na primanju te svim sudionicima natjecanja na uloženom trudu i učenju, don Josip je izrazio nadu „da će po primjeru sv. Vinka u životima naših vjeroučenika trajno živjeti vrijednosti konkretne dobrote, pomoći i milosrđa prema bližnjemu“.

Pozdravljajući članove pobjedničkih ekipa nadbiskup Barišić čestitao je učenicima, njihovim mentorima te ravnateljima na ovogodišnjim rezultatima. „Svake godine vjeronaučne ekipe naše Nadbiskupije ostvaruju odlične rezultate na što sam ponosan. Znam da u današnjem svijetu nije lako pronaći vrijeme za izvannastavne aktivnosti. No, vi ste ipak pronašli vrijeme koje ste posvetili sv. Vinku i njegovoj karizmi u Hrvatskoj. Nadam se da ćete tu karizmu trajno ugrađivati u svoj osobni život, kako biste i dalje ostali ponos naše Nadbiskupije i Domovine“, kazao je.

Nadbiskup je svim učenicima, kao i njihovim mentorima i ravnateljima, poklonio knjigu autora Tomislava Krušlina i Sabine Marunčić pod nazivom „Svjedoci Radosne vijesti u hrvatskom narodu“, dječju Bibliju te krunicu i medaljicu s nadbiskupovim grbom.

Uime svih nazočnih, mons. Barišiću je na lijepom primanju te poticajnim riječima zahvalio ravnatelj Osnovne škole Ivana Lovrića prof. Vranko Perković, izrazivši zadovoljstvo „što je ‘njegova’ škola bila domaćin ovogodišnje vjeronaučne olimpijade“.

U nastavku susreta nadbiskup je sve nazočne upoznao s nadbiskupskom kućom i biskupijskim uredima koji u njoj djeluju. Posebno ih je upoznao sa simbolikom središnje dvorane sv. Ivana Pavla II. u kojoj je priređeno primanje, a u kojoj je taj svetac boravio za vrijeme posjeta Splitu i Solinu 1998. godine. Dvoranu krasi i reljef s likom sv. Ivana Pavla II., rad akademskog kipara Kuzme Kovačića.

Susret je završio u srdačnoj atmosferi zajedničkim fotografiranjem i domjenkom u vrtu nadbiskupske palače. (S.B.)

U organizaciji Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije i splitske podružnice Agencije za odgoj za obrazovanje, u subotu, 7. ožujka 2020. održan je drugi ovogodišnji nadbiskupijski stručni skup za vjeroučitelje u osnovnim i srednjim školama. U dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu okupilo se oko 250 vjeroučitelja iz Splitsko-makarske nadbiskupije i Hvarske biskupije kako bi kroz tematsko predavanje i dva koreferata sudjelovali u stručnom usavršavanju na temu: Isusove prispodobe kao model poučavanja.

Nakon zajedničke molitve koje su predvodile Vesna Barać i Ana Katić, vjeroučiteljice u Osnovnoj školi Petra Berislavića u Trogiru, u rad stručnog skupa sudionike je uveo don Josip Periš, predstojnik Katehetskog ureda. Podsjećajući kako su Isusove prispodobe čest sadržaj školskog vjeronauka, predstojnik je naglasio kako iste od nas zahtijevaju osobnu odluku i opredjeljenje na razumskoj, voljnoj i afektivnoj razini, a njihova aktualnost reflektira vjerničko iskustvo te vjeroučiteljima mogu biti dobar model poučavanja, a učenicima put k vjeri.

Riječima pozdrava i podrške vjeroučiteljima obratio se i splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić, posebno istaknuvši potrebu pronalaska novog načina razumijevanja biblijskog govora u kontekstu suvremene kulture. Ta se nova hermeneutika, prema nadbiskupovim riječima, ipak ne smije udaljiti od izvornih Kristovih misli te učenike mora uvijek iznova vezivati uz neprolazne evanđeoske vrijednosti i navještaj vjere.

Nakon toga uslijedilo je prvo predavanje na temu Parabole – argumentativno-dijaloški fiktivni govor. Izazov za vjeru, a ne za njezino tumačenje, koje je održao prof. dr. sc. Marinko Vidović, predstojnik Katedre Sv. Pisma Novoga zavjeta na KBF-u u Splitu. Naznačivši sadržajno sve novozavjetne parabole u sinoptičkim evanđeljima i razlučivši ih od Ivanove uporabe alegorijskoga govora, predavač je ukazao na bit parabolskoga govora kojim se pred slušatelja iznosi otajstvo i dinamika nastupa Kraljevstva Božjega, čija logika odudara od uobičajene ljudske logike. Takav govor, prema njegovim riječima, nije tumačiteljski, već argumentativno-dijaloški i fiktivni, sa svrhom izazova i poticaja za vjeru slušatelja. U tumačenju pojma parabola prof. Vidović ustrajava na njegovoj neprevodivosti i nužnosti uporabe kroatizirane grčke riječi parabola. Kako je sam naglasio, prijevodom prispodoba ili usporedba ne pogađa se ni struktura ni sadržaj parabolskoga govora, a sama se u svojoj složenosti razlikuje od usporedbe, alegorije, metafore, bajke ili basne.

Etimološki gledajući riječ parabola upućuje na prebacivanje s jedne na drugu stvarnost te se u tom smislu pokazuje kao pripovijedanje angažiranog tipa. Iako u sebi fiktivno, to je pripovijedanje vezano za posve konkretnu povijesnu situaciju, a u dinamici udaljavanja i vraćanja k realnom pripovjedač donosi sa sobom prosudbu slušatelja. S obzirom da u parabolskom pripovijedanju sugovornik nije izravno sučeljen sa stvarnošću u koju je uvučen, nikada ne smijemo govoriti o razumijevanju parabole, već samo o njezinu učinku, tj. o onomu što ona izaziva u stavovima, prosudbama i vrednovanjima slušatelja. Zbog dijaloško-argumentativne naravi parabola, one su u evanđeljima uvijek uključene u argumentativno-polemičke, a ne u poučne i didaktičke kontekste. Prema mišljenju prof. Vidovića, parabola može imati psihoterapeutsku ulogu, te može biti socio-politički poticaj. Ona upućuje na Boga i njegovo djelovanje u realnom povijesnom prostoru i vremenu izloženom svim mogućim povijesnim protivljenjima i opovrgavanjima pred kojima treba zauzeti stav. U tom smislu drugačiji učinak parabole u promijenjenom crkvenom kontekstu dovodi do kristologizacije, eshatologizacije i ekleziologizacije parabolskoga govora. Parabola u Crkvi postaje izazov i poticaj na opredjeljenje za vjeru u Krista, u eshatološku završnicu njegova djela i poruke te za strukturiranje i življenje unutarcrkvenih odnosa i odnosa prema svekolikoj zbilji. U svjetlu rečenoga, predavač je na samom kraju kreirao parabolu uklopljenu u suvremene okolnosti. Time je zapravo poručio kako parabolist mora biti izvrstan pripovjedač s jasnim stavovima te strategijom predviđanja reakcije slušatelja i njihovog usmjeravanja prema reakciji koju želi proizvesti, a do koje nikada ne bi došli izravnim putem.

Nakon tematske rasprave te obavijesti iz Katehetskog ureda i Agencije za odgoj i obrazovanje uslijedila je stanka te drugo predavanje u obliku koreferata, koje je na temu Parabole o Kraljevstvu Božjemu održala dr. sc. Miljenka Grgić, poslijedoktorantica na Katedri Svetog Pisma Staroga zavjeta na KBF-u u Splitu. Cilj njezinog predavanja bio je pokazati na koji način Isus koristi parabole o Kraljevstvu Božjemu i kako danas iznositi te parabole na Isusov način. Prema njezinim riječima, iako se gotovo polovica svih parabola u evanđeljima odnosi na govor o Kraljevstvu Božjemu te su one, prema izvješćima evanđelista, u središtu Isusova navještaja, taj je tip parabola već duže vrijeme zanemaren u teološko-katehetskom tumačenju vjere. Razlog za tu situaciju dr. Grgić vidi u usmjerenju kateheze na konkretne životne situacije i mišljenju da je tema Kraljevstva Božjega teološka tema koja nije aktualna u svakodnevnim kontekstima. Takvom shvaćanju doprinose i neka tumačenja parabola o Kraljevstvu, te je dr. Grgić smatrala svrsishodnim ukazati na naglaske koje Isus stavlja u tim parabolama. Isus je govorio o Kraljevstvu u parabolama, jer je narod sebe doveo u stanje sljepoće i gluhoće (Mt 13,13; usp. Iz 6,9-10); zadojen svojim idejama, nije mogao čuti i prihvatiti Isusove ideje. Zato Isus svoje ideje o Kraljevstvu iznosi u parabolama, usporedbama koje analognim stvarnostima ilustriraju i potkrepljuju njegove ideje.

Naspram očekivanjima budućeg Kraljevstva, Isusove parabole ističu da je Kraljevstvo sadašnja stvarnost; većina parabola opisuje Kraljevstvo na zemlji, a opisi budućeg suda služe kao prizma i daju smjernice za sadašnjost. Nadalje, naspram očekivanjima brzog i snažnog nastupa Kraljevstva, parabole o Gorušičinom zrnu i Kvascu upućuju na kvalitativnu nadmoć Kraljevstva, snagu koja djeluje polako, ali joj je zagarantiran uspjeh. Naspram očekivanjima Kraljevstva s jasnim granicama, parabole o Kukolju i Mreži ukazuju na neomeđenost Kraljevstva; na zemlji ne postoji domena Kraljevstva i ljudi su pozvani na skromnost, priznanje da ne mogu crtati granice Kraljevstva. Naspram očekivanjima impresivne pojavnosti Kraljevstva, parabole o Blagu na njivi i Biseru upućuju na skrivenost Kraljevstva i sugeriraju da je skriveno blago nekad vrijednije od svih blaga koja se vide. Predavačica je primijetila da su četiri Isusove „čudne“ ideje o Kraljevstvu aktualne i danas, te ih treba istaknuti kod izlaganja parabola o Kraljevstvu. Svoje izlaganje završila je parabolom o Domaćinu i riznici koja opisuje autentičnog pismoznanca Kraljevstva. Pismoznanac Kraljevstva ne drži se svojih ideja i ne iznosi svoja tumačenja parabola o Kraljevstvu, nego stavlja Isusove naglaske i pušta samim parabolama da govore.

Na izlaganje prof. Grgić o parabolama o Kraljevstvu Božjemu nadovezao se ponovno prof. dr. sc. Marinko Vidović u trećem predavanju, tj. koreferatu pod nazivom Parabole izgubljenosti i milosrđa. Vidović se ovdje usmjerio na tri prispodobe iz Lukina evanđelja, izrečene u različitim situacijama, ali u jednoj tematskoj cjelini, tzv. spasiteljskih parabola. Pri tome je naglasio literarni kontekst kroz opis odnosa farizeja i pismoznanaca, s jedne strane, te grešnika i carinika prema Isusu i njegovom pripovijedanju, s druge strane. U prvoj paraboli o pastiru i izgubljenoj ovci Vidović naglašava obrnutu logiku ulaganja velike svote za malu dobit, gdje se pokazuje bezgranična Božja ljubav prema svakoj izgubljenoj i nađenoj duši. U paraboli o ženi koja traži izgubljeni novčić Isus pokazuje primjer ustrajne potrage i nemirenja sa stanjem izgubljenosti, dok je najzorniji primjer odnosa Boga i vjernika u paraboli o milosrdnom ocu i izgubljenom sinu. Ona, prema Vidovićevom mišljenju, na pravi način pokazuje bezuvjetnu očinsku ljubav i spremnost na praštanje te opisuje kompletan proces bijega i povratka mlađeg sina koji bježeći od oca zapravo bježi od samog sebe, a po povratku u očinsku kuću vraća se samom sebi.

I po završetku ova dva predavanja uslijedila je zanimljiva i dinamična tematska rasprava, a stručni skup je završio kraćim sastankom predstojnika Katehetskog ureda s vjeroučiteljima koji rade na kraćim ili dužim zamjenama i koji još nemaju kanonski mandat na neodređeno vrijeme. (P.K.)